Prvi kojoj je gore nego roditeljima
Младима падају приходи, а пензионерима расту (Фото Ројтерс)
Dok su pre 30 godina mladi zarađivali više od nacionalnog proseka, sada su u mnogim bogatim zemljama spali na 20 odsto manje od toga, otkriva istraživanje „Gardijana”Potpis: Mladima padaju prihodi, a penzionerima rastuDug, nezaposlenost, globalizacija, demografija i rastuće cene nekretnina umanjuju prihode i šanse za milione mladih širom sveta, što za posledicu ima nezapamćenu međugeneracijsku nejednakost. „Gardijanova” istraga o tome kako stoji generacija ipsilon – oni rođeni osamdesetih i do sredine devedesetih, poznati i kao milenijumci – otkriva da su mladi sve dalje od bogatstva stvorenog u zapadnim društvima.
U Francuskoj su prvi put novi penzioneri dobili više nego porodice u kojima „glava” ima manje od 50 godina. U Italiji je prosečan stanovnik mlađi od 35 godina postao siromašniji od prosečnog penzionera mlađeg od 80 godina.
Dok su pre 30 godina mladi zarađivali više od nacionalnog proseka, sada su u mnogim zemljama spali na 20 odsto ispod toga. Penzionerima su, za poređene, prihodi porasli znatno više u skoro svakoj bogatoj zemlji poslednjih decenija.
U sedam najvećih ekonomija Severne Amerike i Evrope rast zarada prosečnog mladog para u dvadesetim godinama drastično je zaostajao za nacionalnim prosekom poslednjih 30 godina. U SAD i Italiji prihod milenijumaca je realno neznatno viši nego pre 30 godina, dok je ostatak stanovništva zabeležio priličan porast.
Po poslednjim podacima za SAD, za 2013, prosečna osoba mlađa od 30 imala je manje prihod od one u starosnoj grupi od 65 do 79 godina. To je prvi put zabeleženo otkako postoje ovi podaci.
Ovo je verovatno prvi put u eri industrijalizacije, osim perioda ratova i prirodnih nepogoda, da su zarade mladih toliko padale u poređenju sa ostatkom društva. Stručnjaci upozoravaju da će ova nepravedna raspodela bogatstva imati ozbiljne posledice na mnogo faktora, od socijalne kohezije do formiranja porodice. Projekat „Gardijana”, sproveden uz podršku Trusta za reforme „Džozef Rountri”, imalo je za cilj da dubinski istraži ovu situaciju i preispita šta može da se preduzme. Korišćena je najveća svetska baza zarada u svetu, Luksemburška studija dohodaka.
Endžel Gurija, generalni sekretar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kaže da je situacija teška za mlade, da su teško pogođeni velikom recesijom koja je počela 2008. i da se od tada situacija na tržištu rada samo malo popravila.
„Ovaj problem mora da se rešava odmah, jer ako se bude odlagao ispaštaće naša deca i celo društvo”, prokomentarisao je za „Gardijan”.
Od osamdesetih godina došlo je do promene stope siromaštva tako što je među mladima počela da raste, a da opada među penzionerima. Međutim, svet jalovih prilika s kojima se suočavaju današnji mladi trebalo bi da zabrinjava svakog, dodao je Gurija.
Milenijumcima su smanjene plate u SAD, Italiji, Francuskoj, Španiji, Nemačkoj i Kanadi i u nekim zemljama još pre izbijanja finansijske krize 2008.
„Radno sposobno stanovništvo srednje klase danas sve više brine za svoj posao i izglede svoje dece. Sve je više onih koji misle da će njihova deca u svojoj zemlji finansijski stajati gore od svojih roditelja.”
Pripadnici generacije ipsilon rekli su da osećaju veće prepreke na putu da postanu samostalne odrasle osobe nego što je to bio slučaj sa ranijim generacijama. Ekonomisti upozoravaju da kreatori politike moraju da učine više da smanje ovaj jaz da bi izbegli ekonomsku stagnaciju.
Pol Džonson, direktor instituta za fiskalne studije, plaši se da će nejednakost među generacijama da izazove širu nejednakost u društvu jer će mladi sa bogatim roditeljima zadržati nepravednu prednost u važnim godinama, jer postaje sve važnije pitanje da li vam roditelji imaju kuću.
„Gardijan” će u narednim danima pokušati da pokaže da današnji mladi ne odlažu odrastanje zato što su, kako je „Njujorker” svojevremeno pisao, najrazmaženija mlada generacija u istoriji. Pre će biti da ne dolaze do istih životnih prekretnica u isto vreme kao ranije generacije zbog toga što su te prekretnice mnogo skuplje i u nekim slučajevima oni čak zarađuju manje od svojih roditelja u tim godinama. U Australiji su milenijumci izbačeni s tržišta nekretnica. U SAD dug je prekretnica – mladi leže na 1,3 triliona studentskog duga.
U Evropi je centralno pitanje nezaposlenost. Broj onih koji u četvrtoj deceniji žive s roditeljima uporno je visok u Italiji i Španiji, što ima ozbiljne posledice na rađanje i formiranje porodice u inače „starim” zemljama.