Bedem nije poljuljao fotelje
Западна Морава и овог пролећа потопила Грдицу (Фото Бета)
Kraljevo – Svi su apelovali da se minule poplave i nesreća ljudi ne koriste u političke svrhe, ali je toga, na jučerašnjoj sednici gradske skupštine u Kraljevu, ipak bilo. Zahtev za sazivanje ovog, verovatno u sadašnjem odborničkom sastavu, poslednjeg zasedanja uputila je trećina uglavnom opozicionih odbornika. Predlog dnevnog reda bila je samo jedna tačka: izveštaj o poplavama, te šta su gradski čelnici učinili da do toga ne dođe kao i kako će se pomoći oštećenim domaćinstvima i privrednicima.
Reklo bi se da je vlast, čiji su stožer kraljevački „naprednjaci”, vešto doskočila predlagačima. Mnogi od njih su očigledno očekivali da će vladajuća većina izazvati pomanjkanje kvoruma. Međutim, došli su odbornici vladajuće većine, pa je sednica regularno započeta, a gradonačelnik Tomislav Ilić, odnedavno član SNS-a, pisani izveštaj dopunio:
– Na području više, uglavnom pomoravskih sela, a ponajviše Grdice, od poplava između 7. i 8. marta, prema nalazu stručne komisije, oštećeno je 150 privatnih kuća, stotinu pomoćnih i pedesetak ekonomskih objekata. U sanaciju štete krećemo odmah, imamo već nekih donacija, a pomoć u novcu će stići prema uredbi Vlade Srbije – objasnio je gradonačelnik Ilić, dodajući još da je ovog puta stanovništvo bilo na vreme obavešteno, da je su ljudi i stoka na vreme evakuisani, a da je podizanjem bedema od džakova sa peskom, uz pomoć policije, vojske i omladine Kraljeva sprečen prodor vode u oko tri stotine kuća i naselju Grdica.
Sve to bilo je neubedljivo za opoziciju, prevashodno za Rada Erca, odbornika i predsednika mesne zajednice Grdica, koji je diskusiju preusmerio na pitanje izgradnje zemljanog bedema, najavljenog još od onih poplava 2014. godine.
– Dve godine se čekalo, crtalo, projektovalo, projekat dopunjavao i nije urađeno ništa. Ljudi koji su poplavljeni u maju 2014. godine, pa su opet njihove kuće bile u vodi, a još kredite za prethodnu obnovu objekata i nameštaja nisu otplatili. Nije ljudima bitna pomoć u sredinama, paštetama, pasti za zube – već u sigurnoj zaštiti od ove nepogode. Gde je odgovornost za to izvršne vlasti, trebalo bi da pljušte ostavke zbog neobavljenih radova na izgradnji bedema. Ali, vi ste čekali da taj posao započnete u vreme izborne kampanje i eto šta se opet desilo. Tamo sada dolazite da se slikate za televiziju, ali ja vam u Grdici ne garantujem bezbednost, znam šta ljudi govore – rekao je Erac.
Pokazalo se da je Tomo Ilić čvršći od bedema, da nije „mekan” kao bivši gradonačelnik Dragan Jovanović, koji je nije izdržao sličan pritisak, ali zbog, navodno, kasnog obaveštavanja stanovništva tokom majskih poplava 2014. godine, zbog čega je delo i podneo ostavku.
– Prva veća poplava Grdice i sela oko Zapadne Morave bila je još 1965. godine. Od tada se govorilo o podizanju bedema, a samo je ova vlast nešto konkretno uradila. Zato se ja u Grdici, ipak, osećam bezbedno – naglasio je Ilić, ne pominjući ostavku.
Rasprava se vodila i van priče o nadošlim rekama i poplavi, skretala u rukavce, pa vraćala u glavni tok teme. Bilo je tu i drugih političkih čarki koje su samo najava onoga što će, očigledno, uslediti narednih predizbornih dana. Tako je izveštaj Štaba za vanredne situacije o poplavama i pomoći ugroženima usvojen većinom odbornika vladajuće koalicije, jer je kraj sednice dočekalo svega šestorica od onih na čiji je zahtev zasedanje sazvano.
Usvojen je i jedan predlog odbornika Mirka Vukovića (SPO) – da se kod Vlade Srbije insistira na izgradnji puta od Kamidžorskog do Miločajskog mosta, što bi bio deo budućeg autoputa Preljina–Pojate, a taj deo saobraćajnice bio bi i bedem obalom Zapadne Morave, to jest trajno rešenje zaštite od poplava pomoravskih sela u okolini Kraljeva.
Tako je protekla diskusija o ovoj temi koje skorije neće biti na sednicama gradske skupštine u Kraljevu, što ne znači da se neće naći u govorima ovdašnjih političara na trgovima, u seoskim domovima – i drugim prostorima pogodnim za predizborne skupove.