Antikampanja za antibiotike

Olivera Popović

20. 03. 2016. 22:00

Свет­ска здрав­стве­на ор­га­ни­за­ци­ја са­оп­шти­ла да ће због не­е­фи­ка­сно­сти ан­ти­би­о­ти­ка у на­ред­ним де­це­ни­ја­ма го­ди­шње уми­ра­ти 10 ми­ли­о­на љу­ди (Фото Пиксабеј)

Kod po­lo­vi­ne de­ce mla­đe od pet go­di­na, ko­ji do­bi­ju uri­nar­nu in­fek­ci­ju iza­zva­nu bak­te­ri­jom eše­ri­hi­jom uobi­ča­je­ni an­ti­bi­o­ti­ci su ne­de­lo­tvor­ni, upo­zo­ri­li su auto­ri ve­li­ke bri­tan­ske stu­di­je. Na­uč­ni­ci uni­ver­zi­te­ta u Bri­sto­lu i Im­pe­ri­jal Ko­le­dža u Lon­do­nu, ka­ko ob­ja­vlju­je bri­tan­ski list „Gar­di­jan” ana­li­zi­ra­li su 58 stu­di­ja iz 26 dr­ža­va, ko­ji­ma su ob­u­hva­će­na 77.783 de­te­ta sa in­fek­ci­ja­ma mo­krać­nog si­ste­ma, iza­zva­nih eše­ri­hi­jom u 80 od­sto slu­ča­je­va. Ogrom­na i ne­ra­ci­o­nal­na upo­tre­ba an­ti­bi­o­ti­ka do­ve­la je do nji­ho­ve sve ma­nje efi­ka­sno­sti, jer su bak­te­ri­je raz­vi­le ot­por­nost (re­zi­sten­ci­ju) na ve­ći­nu ovih le­ko­va. 
Dr Su­za­na La­ban Ne­sto­ro­vić, pe­di­ja­tar, ko­ja ra­di u mi­kro­bi­o­lo­škoj la­bo­ra­to­ri­ji Uni­ver­zi­tet­ske Deč­je kli­ni­ke u Be­o­gra­du, pro­seč­no, jed­nom ne­delj­no tre­ba da le­či od uri­nar­ne in­fek­ci­je de­ce, naj­če­šće be­be mla­đe od go­di­nu da­na, kod ko­jih ni­je­dan od uobi­ča­je­nih an­ti­bi­o­ti­ka ni­je de­lo­tvo­ran. 
– Po­ve­ća­nu ot­por­nost bak­te­ri­je eše­ri­hi­je na an­ti­bi­o­ti­ke, na­ro­či­to kod be­ba, pri­me­ću­je­mo una­zad već dve go­di­ne. Ka­ko ne­ma is­tra­ži­va­nja ko­je je ot­kri­lo uzrok ove po­ja­ve, sa­mo pret­po­sta­vlja­mo da je in­fek­ci­ja eše­ri­hi­jom iz cre­va maj­ki pre­šla na be­be. Ove uri­nar­ne in­fek­ci­je če­šće su kod be­ba ne­go kod de­ce sta­ri­je od pet go­di­na ili ado­le­sce­na­ta – ka­že na­ša sa­go­vor­ni­ca. 
Da na­đu efi­ka­san an­ti­bi­o­tik, le­ka­ri mo­ra­ju „u po­moć” da po­zo­vu an­ti­bi­o­gram, ko­jim se u la­bo­ra­to­ri­ji is­pi­tu­je ose­tlji­vost bak­te­ri­je, uze­te iz bi­o­lo­škog ma­te­ri­ja­la de­te­ta, na tač­no od­re­đe­ne an­ti­bi­o­ti­ke. Dr La­ban Ne­sto­ro­vić se pri­se­ća ka­ko se ne­ka­da na kli­ni­ci bi­o­gram ra­dio kao pro­ve­ra pet-šest le­ko­va, a da­nas se ova ana­li­za pro­ši­ri­la na sve an­ti­bi­o­ti­ke, ko­je ima­ju u bol­nič­koj apo­te­ci. 
– Sve­do­ci smo stra­šnih uri­nar­nih in­fek­ci­je kod be­ba. Za njih mo­ra­mo da ko­ri­sti­mo ta­ko­zva­ne re­zer­vne an­ti­bi­o­ti­ke, ko­je ču­va­mo ka­da svi uobi­ča­je­ni le­ko­vi ni­su efi­ka­sni. Naj­u­gro­že­ni­je su be­be do go­di­nu da­na, jer tu ne­ka­da ima­mo sa­mo tri ili dva an­ti­bi­o­ti­ka, ko­je mo­že­mo da­ti u te­ra­pi­ji, dok kod sta­ri­je de­ce, ipak, ima­mo ve­ći iz­bor le­ko­va – ka­že na­ša sa­go­vor­ni­ca. 
Sta­ti­sti­ka bri­tan­skog zdrav­stve­nog si­ste­ma na­vo­di da je po­lo­vi­na ma­li­ša­na zbog ovog pro­ble­ma do­bi­la od svog le­ka­ra na pri­mar­nom ni­vou je­dan an­ti­bi­o­tik, 25 pro­ce­na­ta – dva, a če­tvr­ti­na čak tri i vi­še. Mno­gi su lek do­bi­li ne­po­treb­no, a auto­ri stu­di­je za to kri­ve ta­mo­šnje le­ka­re op­šte prak­se. Tvr­de da je sta­nje da­le­ko go­re u ma­nje bo­ga­tim ze­mlja­ma i da su an­ti­bi­o­ti­ci „pr­ve li­ni­je” te­ra­pi­je – bes­ko­ri­sni. Na­vo­de da je an­ti­bi­o­tik am­pi­ci­lin ne­de­lo­tvo­ran kod čak 53,4 pro­cen­ta de­ce sa uri­nar­nim in­fek­ci­ja­ma, a vaj­de ne­ma ni od ko­tri­mok­sa­zo­la (30,2 od­sto re­zi­sten­ci­je) ni­ti tri­me­to­pri­ma (23,6 od­sto). Ovo su raz­lo­zi za­što glav­ni me­di­cin­ski eks­pert, prof. dr Sa­li Dej­vis raz­mi­šlja o re­še­nju da dr­žav­ni zdrav­stve­ni si­stem Ve­li­ke Bri­ta­ni­je nov­ča­no na­gra­đu­je le­ka­re, ko­ji bu­du pro­pi­si­va­li ma­nje an­ti­bi­o­ti­ka. 
Svet­ska zdrav­stve­na or­ga­ni­za­ci­ja je upo­zo­ri­la da će zbog ne­e­fi­ka­sno­sti an­ti­bi­o­ti­ka u na­red­nim de­ce­ni­ja­ma go­di­šnje umi­ra­ti 10 mi­li­o­na lju­di. 
Mi­ni­star­stvo zdra­vlja Sr­bi­je po­kre­će usko­ro ve­li­ku kam­pa­nju za ra­ci­o­nal­nu upo­tre­bu an­ti­bi­o­ti­ka. Prof. dr Mi­li­ca Pro­stran, kli­nič­ki far­ma­ko­log i član gru­pe ko­ju je re­sor­no mi­ni­star­stvo for­mi­ra­lo da vo­di ovu kam­pa­nju, za „Po­li­ti­ku”, ka­že da u Sr­bi­ji sva­kog da­na 29 oso­ba na hi­lja­du sta­nov­ni­ka uzi­ma an­ti­bi­o­tik. To je do­kaz ne­ra­ci­o­nal­ne upo­tre­be ovih va­žnih le­ko­va. Ona do­da­je da 80 od­sto svih an­ti­bi­o­ti­ka ko­ji se po­pi­ju u Sr­bi­ji, na re­cept pro­pi­šu le­ka­ri u pri­mar­noj zdrav­stve­noj za­šti­ti. Gru­pa na če­lu sa prof. dr Mi­jo­mi­rom Pe­le­mi­šom, do­bi­la je za­da­tak da pred­lo­ži smer­ni­ce za ra­ci­o­nal­nu pri­me­nu ovih me­di­ka­me­na­ta. Me­đu­tim, pro­fe­sor­ka Pro­stran sma­tra da bu­du­će smer­ni­ce tre­ba da bu­du oba­ve­zu­ju­će za sve le­ka­re, a ne do­bro­volj­ne ili pre­po­ru­če­ne, kao što je to sa­da. Ve­ru­je i da tre­ba osmi­sli­ti me­ha­ni­zme kon­tro­le po­tro­šnje an­ti­bi­o­ti­ka.
– Ne mi­slim da je re­še­nje u nov­ča­nim sank­ci­ja­ma i na­gra­da­ma, već u upor­noj, kon­ti­nu­i­ra­noj edu­ka­ci­ji le­ka­ra, far­ma­ce­u­ta i sa­mih pa­ci­je­na­ta, od­no­sno ro­di­te­lja de­ce – na­vo­di dr Pro­stran.