Ko će uzeti 66 Gadafijevih milijardi
Tri dana po pristizanju u Libiju, nova vlada nacionalnog jedinstva te severnoafričke države juče nije krila razočaranje što UN nisu imale razumevanje za njen prvi zahtev međunarodnoj zajednici.
„Razočarani smo što UN nisu skinule Libijski investicioni fond sa liste institucija kojima je produžio zabranu raspolaganja, to jest sankcije”, saopštio je Ibrahim Dabaši.
Naime, Savet bezbednosti UN odbio je u četvrtak zahtev nove vlade da izuzme sredstva državnog investicionog fonda pokojnog Muamera el Gadafija sa liste produženih sankcija i omogući joj pristup tim fondovima. Reč je o sumi od oko 66 milijardi dolara parkiranoj u devizama, akcijama i hartijama od vrednosti na najmanje 193 računa u 14 banaka širom sveta. O Gadafijevim nekretninama ovog puta nije bilo reči.
„Nova vlada Libije moraće da dokaže da je samostalno i efikasno uspostavila kontrolu nad Libijskim investicionim fondom, Centralnom bankom Libije i Nacionalnom naftnom kompanijom. U tom slučaju SB UN je spreman da revidira spisak institucija te države koje su pod sankcijama”, navodi se u saopštenju sa Ist rivera.
U Libiju je ove sedmice iz inostranstva stigao sedmočlani Predsednički savet nove vlade (18 članova), koji se iz bezbednosnih razloga smestio u pomorsku bazu kod Tripolija, gde danonoćno zaseda, prenele su agencije iz severne Afrike i sa Bliskog istoka. U međuvremenu, mandatar nove vlade Fajiz el Saradž posetio je juče Tripoli, gde je predstavnicima Centralne banke naložio da hitno rešavaju gorući problem manjka gotovine u prometu, što inače već danima izaziva gnev građanstva.
Koliko bi Saradžu i njegovom kabinetu – odabranom pod pokroviteljstvom UN – bilo potrebno vremena da ustoliče vlast u zemlji u kojoj već pet godina manjka centralna vlast, neizvesno je. Naime, u Libiji je do juče vladalo sveopšte bezvlašće sa dva rivalska politička režima, nekoliko stotina teško naoružanih paravojnih milicija u akciji, uporištem Islamske države na sredozemnoj obali, samovladom plemena Tuareg na jugu i drastičnim padom proizvodnje nafte (manje od četvrtine količina koje je proizvodila pre arapskog proleća 2011).
Da podstakne političku tranziciju u Libiji, EU je juče zavela ekonomske sankcije Agili Salehu, šefu do juče međunarodno priznatog parlamenta u Tobruku i dvojici vodećih političkih ličnosti u Tripoliju – Nuriju Abusahmainu, predsedniku parlamenta samoproglašenog režima islamista, i Halifi Gvelu, predsedniku međunarodno nepriznate vlade.
Koliko juče, Gvel je, na izričit zahtev političkih i verskih vođa iz rodne Misrate, napustio Tripoli i vratio se u bazu, dok su lideri moćne lokalne paravojne milicije dali izjavu javne podrške novopristigloj vladi Fajiza el Saradža. Uzmicanje dojučerašnjih autoriteta u Libiji ipak ne ide jednostavno. Šeik el Garijani, dojučerašnji glavni muftija Tripolija, zapretio je vladi Fajiza el Saradža da napusti zemlju, jer u protivnom slede „godine džihada”, na šta je reagovala Libijska liga ulema zahtevom da smesta povuče svoje pretnje.
U međuvremenu, Islamska država u Libiji još nijednom rečju nije reagovala na dolazak nove vlade u zemlju. Zato je Martin Kobler, specijalni izaslanik UN za Libiju, ocenio da se ID može samo vojnički pobediti.
Koblerov stav deli i zvanični Pariz.
„Dok Islamska država osvaja nove teritorije, međunarodna zajednica mora biti spremna da preduzme vojnu akciju u Libiji i pomogne novoj vladi nacionalnog jedinstva. Haos koji tamo vlada danas pomaže ubrzanom širenju terorizma, a to je direktna pretnja regionu i Evropi”, izjavio je juče Žan-Mark Ajro, francuski šef diplomatije.