Kad poligraf udari na medijske slobode

Jelena Popadić

16. 04. 2016. 09:17

Odluka novinarke Danice Vučenić da promeni radno mesto jedan je od primera pritiska vlasti na medijske slobode u Srbiji.

Verovali ili ne, ali i dobrovoljni odlazak premijera Aleksandra Vučića na saslušanje i poligrafsko testiranje takođe je vid pritiska na medije. Tako barem rezonuje američka nevladina organizacija „Fridom haus” u najnovijem izveštaju o stanju demokratije u Srbiji.

Ova dva primera navedena su u delu izveštaja posvećenog nezavisnosti medija, čiji je autor mladi analitičar Miloš Damnjanović koji je diplomu doktora nauka stekao na Oksfordu.

Fridom haus: Demokratski proces u Srbiji slabi
Američka organizacija „Fridom haus” godinama unazad objavljuje izveštaje u kojima analizira dostignuća zemalja u oblasti vladavine prava, izbornog procesa, demokratije, slobode medija, civilnog društva, korupcije i demokratskog upravljanja u lokalnim sredinama. U najnovijem izveštaju za 2015. godinu, Srbija je zabeležila slabljenje demokratskih procesa u gotovo svim oblastima. „Fridom haus” je najslabije ocenio nezavisnost medija i sudstva, potom korupciju i demokratičnost vlasti. Oblast civilnog društva ocenjena je poprilično visokom ocenom (2,25 dok je najviša ocena jedan a najmanja sedam) a autor ovog izveštaja Miloš Damnjanović navodi da je delovanje nevladinih organizacija i dalje veoma raznovrsno i „živahno” uprkos izazovima sa kojima se suočavaju.  

Dokazujući tezu da je odlazak Danice Vučenić sa TV Vojvodine jedan od najvažnijih primera lošeg stanja u srpskim medijima, Damnjanović je citirao intervju ove novinarke Radiju Slobodna Evropa u kojem tvrdi da napušta novinarstvo jer predstavnici vlasti izbegavaju njene emisije.

Naglasila je kako je bojkot vlasti počeo nakon što je ugostila Olju Bećković. Gospođa Vučenić karijeru je nastavila u kompaniji „Hemofarm”, ali novac, reče, nije bio razlog za njen „transfer”.

Argumentaciji nekadašnje tv zvezde suprotstavio se njen kolega sa B92 Saša Mirković, gostujući kao državni sekretar u Ministarstvu kulture na TV N1.

„Pogledao sam koliko je gostiju iz SNS gostovalo u njenoj emisiji nakon Olje Bećković. Bili su ministri Zlatibor Lončar i Željko Sertić. Potpredsednica vlade Zorana Mihajlović bila je dva puta.

Od ostalih članova vlade, koji nisu iz SNS-a, bili su Ivica Dačić, Marko Blagojević, Tanja Miščević i ministarka Bogosavljević. Nije mi jasno o kakvoj vrsti bojkota se radi”, rekao je Mirković.

U izveštaju „Fridom hausa” nema argumenata Saše Mirkovića, no zato Damnjanović otkriva još jedan potpuno novi način uticaja vlasti na slobodu medija: primenu detektora laži.

Kao ilustraciju teze o pritisku koji srpski mediji trpe, Damnjanović navodi odlazak premijera Aleksandra Vučića na detektor laži u novembru 2015. godine zbog „navodnog ucenjivanja medija”, kako je napisao.

Reč je o aferi sa Aleksandrom Kornicem (nekadašnjim direktorom „Kurira”) koju je ovaj tabloid lansirao u jesen 2015. godine optužujući premijera da je učestvovao u ucenama, pritiscima i iznudama želeći da ošteti Aleksandra Rodića, vlasnika „Adrija medija grupe” .

Kasnije je otkriveno kako je Aleksandar Rodić, vlasnik „Kurira”, dao 5.000 evra Kornicu za podnošenje lažne krivične prijave protiv premijera.

Povodom ovog slučaja premijer je saslušan u policiji na lični zahtev, a tom prilikom „prošao” je poligrafsko testiranje.

Kao primer ogromne netolerancije vlasti prema bilo kakvoj kritici, u izveštaju se navodi „napad” premijera Vučića na BIRN u januaru 2015. godine, povodom prebacivanja vode iz kopa Tamnava – Zapadno polje u Kolubaru.