Da li je ljubičasti hleb nova „supernamirnica"?
(Фото Ж. Јовановић)
Svet je poludeo za ljubičastim hlebom, veknom nastalom u laboratoriji Nacionalnog univerziteta u Singapuru. Izumeo ga je profesor Zou Veibijao tako što je klasičnom pšeničnom hlebu dodao antocijanin, sastojak izolovan iz crnog pirinča koji, osim što daje ljubičastu boju, navodno čini hleb zdravijim. To je uradio zato što je shvatio da problem sa hlebom nije u prevelikim kalorijama nego u glikemijskom indeksu. Navedeno je da ovakav hleb ima niži glikemijski indeks (sporije podiže nivo šećera u krvi) i 20 odsto se sporije vari od klasičnog hleba, što donosi pogodnosti po zdravlje. Ovu vest su preneli svi najuticajniji svetski mediji, a Si-En-En je otišao najdalje sa pitanjem da li je pred nama nova supernamirnica.
Nije prvi put da se hlebu, koji je poslednjih godina na crnoj listi nutricionista, pripisuju moćna svojstva i da se na tržištu pojavljuju specijalizovane vrste koje navodno leče, pomažu u skidanju kilograma ili lečenju različitih bolesti što je još opasnije. I u Srbiji se nedavno vodila slična polemika da li je hleb „tonus” lekovit ili ne, a tržište je i dalje preplavljeno različitim specijalnim vrstama koje su, ako se pažljivo pročitaju deklaracije, često daleko od zdravih.
Može li ljubičasti ili bilo koji drugi hleb biti supernamirnica ili su kupci ponovo žrtve podmetanja i veštog marketinga.
– Preterano je nazivati bilo koju vrstu hleba supernamirnicom, posebno zato što mnogi ljudi i na znaju šta to zapravo znači i mogu biti dovedeni u zabludu ? kaže kaže za „Politiku” Marija Mitković, tehnolog kompanije „Don don”.
Superhranom se mogu nazvati samo namirnice sa velikom koncentracijom vrednih sastojaka, esencijalnih amino-kiselina, vitamina i minerala. U nju spadaju različite vrste algi, bobica, semenki, koje obično uspevaju na teško dostupnim mestima.
Proizvođači hrane su ovo prepoznali kao šansu, pa je tako i u pekarstvu.
– Tendencija uvođenja supernamirnica u našu branšu, posebno na Zapadu, primetna je i u porastu je. Hleb i peciva sa čija semenkama, hleb sa algama, pecivo sa asai bobicama. Hleb od kvalitetnog brašna sa ovakvim dodacima nutritivno je vredniji i zdraviji, ali smatram da to samo može biti dodatak pravilnoj i kvalitetnoj ishrani – kaže Mitkovićeva.
Nutricionista Ljubiša Knežević kaže da osim što ovaj hleb deluje ekskluzivno, pre svega zbog boje, ne vidi nikakve posebne njegove prednosti.
– Kalorijska vrednost je jednaka običnom hlebu. Istina, crni pirinač sadrži pomenuti antioksidans, ali njega ima i u crnom grožđu, borovnicama, plavom patlidžanu. Reč je o purpurnom pigmentu i ne vidim zašto bismo ga unosili kroz hleb ? kaže on.
I na domaćem tržištu brašna i hleba je puno nejasnoća. Recimo, u pravilniku o deklarisanju hleba i pekarskih proizvoda nigde se ne pominje integralno brašno, niti proizvodi od integralnog brašna, a na tržištu je sve više proizvoda koji se nazivaju integralnim. Poznato je i da je mnogo pekarskih proizvoda koji su napravljeni sa nekvalitetnijim brašnom kojima se svojstva kasnije poboljšavaju aditivima koji se vrlo često ne deklarišu. U manjim pekarama je gotovo nemoguće pronaći deklaraciju proizvoda na policama.