„Bačeni glas" kao adut u kampanji
Саша Радуловић (Фото Танјуг), Борко Стефановић (Фото Танјуг)
U završnici kampanje veće i „starije” stranke bitku za glasove vode i upozorenjima građanima da „ne bacaju svoj glas”, to jest da ne glasaju za one koji, po njihovoj proceni, ne mogu da pređu cenzus. Ovaj način borbe, pokret „Dosta je bilo” i Levica Srbije okarakterisali su kao prljavu kampanju onih „koji su se uplašili novih snaga, pa pokušavaju da do cenzusa dođu tako što će ubediti građane da je glas za nekog drugog bačen glas”. Analitičari kažu da kampanja „bačen glas” može da utiče na odluku birača, ali da to nije dominantno prilikom opredeljivanja za koga će se glasati.
Priču o „bačenom glasu” slušali smo u svim dosadašnjim izbornim kampanjama, samo što je ona nekada bila glasnija, a nekad tiša, u zavisnosti od toga koliko stranaka se obraća istom delu biračkog tela. Što je više stranaka koje praktično dele isto biračko telo, to je glasnija priča o „bačenom glasu”. U ovom trenutku, ako je verovati istraživanjima javnog mnjenja, pet-šest stranaka i koalicija pokušava da pridobije glasove onih birača koji su tradicionalno glasali za Demokratsku stranku. Većina ovih stranaka, Socijaldemokratska stranka, Liberalno-demokratska partija, Levica Srbije, i jeste nastala iz DS-a, osim pokreta „Dosta je bilo” Saše Radulovića.
Sve pomenute stranke, osim Levice Srbije Borka Stefanovića, kreću se, prema istraživanjima, oko cenzusa i svaka od njih, kažu istraživači, ima šansu i da pređe cenzus, ali i da ostane ispod crte. Zbog toga je priča o „bačenom glasu” mnogo glasnija u ovoj kampanji nego u onoj 2014. godine. Prvi je na to ukazao Saša Radulović, lider pokreta DJB. On se se oglasio saopštenjem u kome je navedeno: „Istrošene stranke poslednjih dana zapljuskuju internet kampanjom zastrašivanja birača teorijom o ’bačenom glasu’. Pokret DJB – Saša Radulović postao je već pre nekoliko meseci sigurna opcija za glasače koji ne žele da bace glas i koji iskreno žele promenu partokratske vladavine. Očekujemo da ćemo posle ovih izbora po snazi biti treća politička organizacija.”
Radulović je u saopštenju naveo da se „većina stranaka iz skupine ’nemoj da bacaš glas – glasaj za nas’ krije iza plaćenih spotova na koje ne sme ni svoj logo da stavi”. Radulović zaključuje: „Pokret DJB – Saša Radulović sigurno prelazi cenzus i glas za nas nije bačen. Osuđujemo svaku prljavu kampanju koja se služi lažima da bi obeshrabrila glasače neke druge stranke.”
Istim povodom oglasio se i Borko Stefanović, lider Levice Srbije, rekavši da „nekada velike partije koje su postale svesne da neće preći cenzus pokušavaju da ubede građane da je glas za LS bačen glas, što nije tačno.” Stefanović je ocenio: „Sada se plaše i nervira ih to što postoji nova snaga, nova energija, a to je LS, pa pokušavaju da ubede građane da je to bačen glas, a nije.” Stefanović ide i korak dalje, pa kaže da je glas za one koji plaše građane pričom o bačenom glasu nesiguran, jer „oni sprovode maltene istu politiku kao Aleksandar Vučić”.
Koliko i da li priča o „bačenom glasu” može da utiče na opredeljenje birača?
Đorđe Vuković iz Cesida smatra da priča o „bačenom glasu” nije besmislena, jer ljudi ne vole da bace svoj glas.
„Postoje dve-tri slične stranke i građani procenjuju ko ima više izgleda da pređe cenzus, pa odlučuju shodno tome. To, ipak, nije dominantno pri odlučivanju. Ljudi će glasati za neku stranku zato što imaju poverenje, ali postoji i jedan deo birača koji će glasati za stranku koja može da pređe cenzus i otuda ova priča o bačenom glasu”, objašnjava Vuković.
Svako ko se latio priče o „bačenom glasu” nije propustio priliku da ukaže na to kako je na prethodnim izborima zahvaljujući takvim glasovima lista koju je predvodio Aleksandar Vučić dobro profitirala, to jest dobila nekoliko poslanika više. Na izborima 2014. godine ispod cenzusa su ostale stranke kao što su DSS, URS, LDP i Dveri, koje su dobile zajedno oko pola miliona glasova, kad se tome dodaju SRS i Dosta je bilo, to je nešto više od 600.000 glasova. Sve što su oni osvojili raspoređeno je strankama koje su prešle cenzus, a najviše je otišlo onome ko je osvojio najviše glasova, a to je bila lista koalicije okupljena oko SNS-a, koju je predvodio Aleksandar Vučić.