Koliko puta dnevno treba jesti
Оброк може да буде воће, али и обилан ручак (Фото Пиксабеј)
Koliki je optimalni broj obroka na dan: dva, tri, četiri, pet ili šest? Na Zapadu se godinama vodi polemika da li je bolje imati tri klasična obroka (doručak, ručak i večera) ili šest puta tokom dana jesti umereno, ujednačenu količinu hrane, kroz mini-obroke, a sve u cilju mršavljenja ili održavanja vitke linije.
Pojedina ispitivanja ukazala su da broj obroka tokom dana, ipak, ne utiče bitno na mršavljenje jer je prilično izjednačen broj ispitanika iz „klasične” grupe i one sa šest obroka dostizao isti učinak u gubljenju kilograma.
Razlika je uglavnom u nešto ujednačenijem nivou šećera u krvi kod osoba kod kojih se sprovodio model ishrane sa šest obroka, kao i u subjektivnom osećaju koliko im je koji način ishrane bio teži za sprovođenje.
Osim pravilnog izbora nutritivno vrednih namirnica, od najveće važnosti za mršavljenje jeste ukupna dnevna kalorijska vrednost koja se unosi u organizam, a raspored obedovanja igra manje važnu ulogu.
Kako ovo tumačiti?
Najbolje se pokazao model od četiri do pet obroka na dan, pri čemu ostaje klasična strukturu od tri osnovna obroka i dodaje se jedna do dve užine (za dijabetičare i tri užine). Svaki od tih obroka ima različitu strukturu i kalorijsku vrednost (za razliku od modela šest obroka), dok užine sadrže u proseku 10 do 11 odsto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.
Da li će se osobi preporučiti četiri obroka (tri osnovna plus jedna užina) ili pet obroka (tri osnovna plus dve užine), zavisi od nekoliko faktora: količine masnoće u telu; (manja količina – četiri obroka, za veću količinu pet obroka); mogućnosti za neku fizičku aktivnost (manja – četiri obroka, a veća – pet obroka); mogućnosti za prejedanje (manja – četiri obroka, a veća – pet obroka); mogućnosti da se osoba hrani dok je na poslu, fakultetu i u drugim dnevnim obavezama (manja – četiri obroka, a veća – pet obroka).
Neki od navedenih faktora se ne slažu sa drugima, pojedini imaju veću važnost od drugih jer je sve individualno, pa je najbolje naći onu zlatnu sredinu – odabrati broj obroka koji najviše odgovara osobi shodno njenom zdravstveno-fizičkom stanju i obavezama tokom dana.
Princip četiri do pet obroka
Fizički aktivne osobe, za razliku od onih manje aktivnih, trebalo bi da imaju nešto malo „snažnije” užine, ali struktura od tri klasična obroka i dalje je osnova. Užine su takve da sadrže dovoljno ugljenih hidrata. Bitno je samo da dva sata pre fizičke aktivnosti osoba nema jedan od osnovnih obroka (na primer ručak) i tako ne optereti želudac.
Deci je potrebno dovoljno energije i nutrijenata za rast i razvoj pa treba uvek da imaju užinu. Preporuka je da jedna užina bude sa dovoljno kalcijuma (mlečni proizvodi), a druga sa voćem, bez industrijskih grickalica i slatkiša.
Satnica je važna
Ukoliko osoba želi da smrša najbolje je da obroke rasporedi tako da ne jede najmanje dva sata pre spavanja i da razmak među obrocima tokom dana bude prilagođen aktivnostima, ali ne veći od četiri sata. Trebalo bi voditi računa i da se svakog dana obroci konzumiraju u isto vreme.