Zelena stranka – slovačka koalicija

Snežana Kovačević

30. 04. 2016. 17:05

Горан Чабарди (Фото Зелена странка)

Novi Sad – Zelena stranka Novosađanina Gorana Čabradija imaće u republičkom i pokrajinskom parlamentu po jednog poslanika, a ovih dana je, kako saznajemo, u postizbornim pregovorima sa Savezom vojvođanskih Mađara.

Iako to na prvi pogled ne izgleda tako, ovi „zeleni” su partija slovačke manjine, koja je na izbore izašla u koaliciji sa Slovačkom strankom Jana Paula iz Kovačice.

Zajedničku izbornu listu nazvali su „Zelena stranka”, što takođe nije ukazivalo na njen manjinski položaj. Mnoge je „zeleno” u imenu podsetilo na Zelene Srbije i Zelenu ekološku partiju – Zeleni, koje su na izborima bile sa socijalistima, odnosno demokratama.

Da li je sve to moglo da izazove zabunu kod glasača koji su im u Srbiji dali 23.652 glasa (0,64 odsto), nekoliko hiljada manje nego što je osvojila Ugljaninova ili Zukorlićeva stranka?

Ako bi se tako posmatralo, kaže za „Politiku” predsednik Zelene stranke Goran Čabradi, onda su ljudi mogli da budu zbunjeni i kod drugih partija: „Demokratsko u svom imenu imaju DS, DSS ili Halimijeva partija.”

Stranku je osnovao pre godinu i po, nakon što je napustio Zelene Srbije, za koje kaže da nema „zelene ideale” i da su osnovani za potrebe DS-a, sa kojim su bili na prošlim izborima, a da su sada sa SPS-om.

Registrovana je kao manjinska „jer su političke elite napravile takav zakon da normalni ljudi ne mogu bez 50.000 evra da osnuju stranku koja nije manjinska”. Računica je da za propisanih 10.000 osnivačkih potpisa treba po 300 dinara za takse i još 290 dinara za uverenja. „To je bio jedini razlog, ali rastemo i verujem da ćemo vrlo brzo moći da se preregistrujemo.”

Njeno sedište u centru Novog Sada ovih dana je tražena postizborna adresa. Razgovor sa Čabradijem bilo je teško zakazati zbog višesatnih sastanaka o kojima se on zasad ne izjašnjava, ali navodi da je „zaprepašćen” time kako neka mlada stranka sa samo jednim mandatom izaziva pažnju.

Čabradi će kao prvi na njihovoj republičkoj listi zadržati taj mandat. U pokrajinskoj skupštini predstavljaće ih potpredsednica stranke Branislava Jeftić. Odbornike će imati u osam gradova i opština u Srbiji – ukupno 12, među kojima je i mandat u Novom Sadu.

Tvrde da nijednu vladu neće podržati blanko. „Ne delimo mandate, već ideje”, ističe Čabradi i navodi da Zelena stranka ima svoj program u pet tačaka o podršci malim poljoprivrednicima, zaustavljanju GMO-a u Srbiji, legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, reciklažnoj industriji, ljudskim i manjinskim pitanjima.

O manjinskim pitanjima, kako kaže, više je zadužena Slovačka stranka. Osim predstavnika te manjine, na listama Zelene stranke su i ljudi iz udruženja paora i onih koji se zalažu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, kao i Novosađanima poznata žena vatrogasac Ljubica Krnjajić, dugogodišnji sekretar Vatrogasnog saveza grada.

„Za nas je bitno da u politiku uđu neki novi ljudi koji se time dosad nisu bavili, niti su kompromitovani na bilo koji način”, ističe.

Slovačku i Zelenu stranku spojile su, prema rečima Jana Paula, ideje: „Mi Slovaci smo bili i ’četnici’ i ’zukorlići’, sve i svašta su govorili, pa smo mislili – bolje je da budemo ’zeleni’. Ne bismo išli sa njima da nemamo potpuno poverenje da će zastupati probleme koje nas sve muče.”

Paul napominje da slovačka manjina ima izraziti problem što mladi odlaze iz Srbije u Slovačku, ali da mali slovački poljoprivrednici imaju istu muku kao i srpski, te da „ono što mi jedemo, to jede i 90 odsto drugih”.

Zajednički problem je i to što Srbiju, kako kaže, očekuju pregovori sa EU o poglavlju koje se odnosi na zaštitu životne sredine, a ne postoji posebno ministarstvo ekologije.

U Kovačici, gde živi veliki broj slovačkog stanovništva i vodi se „bitka u rovovima” dve političke struje, Paulova stranka nije izašla na lokalne izbore: „Videli smo perspektivu na najvišem nivou, mislim da tamo bolje možemo da ostvarimo manjinska prava.”

Razgovori o tome, po njegovim rečima, već su počeli sa strankom Ištvana Pastora koja će sa Srpskom naprednom strankom biti u republičkoj i pokrajinskoj vlasti.