Vozači bicikala jure i ne gledaju na pešake
(Фото Д. Јевремовић)
Nasred Terazija, dok je lagano šetala, ispred sugrađanke V. B. iznenada se, bez ikakvog zvučnog upozorenja, u velikoj brzini stvorio biciklista. Ona se u trenutku izmakla korak unazad i izbegla nesreću. Vozač dvotočkaša nije se ni osvrnuo na nju, ali ni na ostale prolaznike. Velikom brzinom produžio je dalje. Ljudi su ostali u čudu razmišljajući šta je sve moglo da se dogodi sugrađanki da ju je ovaj bahati vozač udario.
„Bliskih susreta” biciklista i pešaka ovog proleća za sada nije bilo, ali je zato prošle godine oboreno 13 prolaznika, pokazuju podaci beogradske Saobraćajne policije.
– Najteže je povređena državljanka Nemačke. Na nju je na Beogradskoj tvrđavi i to kod Stambol kapije naleteo biciklista. Tom prilikom žena je polomila kuk. Zbog ove nezgode protiv vozača bicikla podneta je krivična prijava. Osim nje, u sličnim nezgodama teško je povređeno još četvoro pešaka, a osmoro lakše. U 12 slučajeva tužilaštvu smo prosledili izveštaje – objašnjava Radivoje Ninčić, komandir policijske stanice za uviđaje saobraćajnih nezgoda PU Beograd.
U osam slučajeva učestvovali su biciklisti čiji identitet nije utvrđen jer su pobegli sa mesta nezgode.
„Sukobima” biciklista i šetača u poslednjih nekoliko godina bavili su se i stručnjaci Agencije za bezbednost saobraćaja.
– Radili smo analizu stradanja pešaka zbog biciklista od 2010. do 2014. godine i u tom periodu na teritoriji Srbije poginulo je sedam, a povređeno je 349 pešaka u sudarima sa biciklistima. U istom periodu u Beogradu je poginuo jedan, a povređeno je 48 pešaka – kažu u Agenciji.
Kako nailazi lepše vreme, očekuje se i povećan broj biciklista na ulicama.
– To znači i povećan rizik od sudara između pešaka i vozača bicikala, zbog čega je u ovom periodu godine potrebno da obrate veću pažnju i vozači bicikala i pešaci. Da bi se izbegli nepotrebni kontakti, vozač bicikla dužan je da koristi biciklističku stazu ili biciklističku traku ukoliko ona postoji. Ako staza ne postoji, trebalo bi da se kreće kolovozom u širini od najviše jednog metra od desne ivice kolovoza. Za to vreme pešak ne sme da ide i da se zadržava na kolovozu i preko kolovoza i biciklističke staze mora da prelazi pažljivo i najkraćim putem, nakon što se uveri da to može da učini na bezbedan način – kažu u Agenciji.
Naletanja biciklista na pešake najčešće se dešavaju na mestima gde se susreću – prelazak pešaka preko biciklističke staze, uz stajalište za javni prevoz, spojenih prelaza preko kolovoza za bicikliste i pešake…
– Nezgode su se događale u Bulevaru despota Stefana, ulicama Svetosavskoj, Gospodara Vučića, Franje Krča u Zemunu, Jurija Gagarina, Dr Ivana Ribara, Cvijićevoj… Sudara je bilo i na Adi Ciganliji i šetalištu na Kalemegdanu – napominje Ninčić.
Prema rečima saobraćajnih stručnjaka, biciklisti takođe spadaju u jednu od ugroženijih kategorija u saobraćaju, ali u odnosu na pešake ipak su u prednosti.
– U poslednje vreme i biciklisti se nažalost ponašaju bahato. Voze brzo, provlače se između vozila, između tramvajskih šina, koriste trotoar i pešački prelaz, što ne bi smeli ako su na dvotočkašu. Oni zaboravljaju da su učesnici u saobraćaju i da je bicikl vozilo. Kada idu trotoarom moraju da guraju vozilo pored sebe, a isto tako i na pešačkim prelazima, što većina njih ne čini. Ipak, treba istaći i da pešaci neretko ne vode računa, pa ugrožavaju bezbednost biciklista jer neoprezno prelaze biciklističke staze – kaže jedan od saobraćajnih stručnjaka. Prema rečima Radivoja Ninčića, najveći problem predstavlja to što biciklisti nisu svesni da je bicikl vozilo.