Država ne odustaje od Petnice
Истраживачка станица Петница (Фото: С. Гуцијан(
Istraživačka stanica Petnica je tri i po decenije ponos srpskog obrazovanja, ime koje pronosi slavu Srbije u nauci širom sveta. Nema đaka, studenta, čak ni ministra koji sa ponosom neće da istakne da je jednom bio petnički đak ili saradnik. Kada je pre nekoliko godina Vlada Republike Srbije proglasila Petnicu institucijom od nacionalnog značaja, a kapaciteti prošireni na 17.000 kvadrata sa najsavremenijom opremom – delovalo je da su svi finansijski problemi rešeni. Međutim, isti dramatični apeli za spas Petnice čuju se svakog proleća. Tako su i ovih dana, zbog nedostatka novca, prepolovljeni svi planirani programi.
„Mi smo bili iznenađeni reakcijom uprave 'Petnice', s obzirom da je ove godine iz budžeta već dobila pet miliona dinara, a da je predviđena ukupna suma u budžetu ista kao i prethodnih godina i iznosi oko 35 miliona dinara, s malom razlikom da zbog izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju i dodatnih preocedura imamo kašnjenje u drugom delu isplate, koje će da iznosi nekih mesec dana u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Šuvakov za Tanjug.
Kako kaže, ako sve bude onako kako je predviđeno „Petnica” će u ovom mesecu, eventualno početkom narednog dobiti i drugi deo novca.
„Znajući da kasnimo sa tom procesudom u odnosu na prošlu godinu požurili smo sa ovim delom iz prosvetnog razdela budžeta, koji je uplaćen šest meseci ranije u iznosu od pet miiona dinara”, objasnio je Šuvakov.
Šuvakov ističe i da kašnjenje tih sredstava nije razlog što je „Petnica”, kako tvrde u toj ustanovi, pribegla redukciji programa i učesnika u prolećnom periodu.
„Rekao bih da to nije moglo da se desi zbog kašnjenja ovog dela novca, s obzirom da se iz budžeta Srbije finansira mali deo, 25 odsto rada 'Petnice', te u tom smislu do ovako drastičnih promena u programu nije moglo doći zbog kašnjenja jedne četvrtine budžeta za mesec dana”, naveo je Šuvakov, prenosi Tanjug.
Vigor Majić, direktor IS Petnica kaže da je učešće Ministarstva prosvete u godišnjem budžetu oko 25 odsto, a pošto obećani novac nije stigao, bili su prinuđeni da redukuju prolećne seminare.
– Lakše bi nam bilo da država jasno kaže da Petnicu i mlade talente u njoj neće da podržava. Onda bismo imali veće razumevanje sponzora. U ovoj situaciju stiče se utisak da je podrška Petnici od strane države dovoljna i da nema potrebe za dodatnom podrškom. A, nažalost, nije tako – ističe Majić.
U Ministarstvu prosvete za naš list tvrde da država ne odustaje od Petnice i da obećani novac stiže najkasnije do početka juna.
– Naravno da Ministarstvo ima razumevanja za Petnicu jer se radi o jedinstvenoj obrazovnoj ustanovi u ovom delu Evrope i šire, koja, kroz drugačiji pristup učenju, postiže jako dobre rezultate u zemlji i inostranstvu. Prvi deo planiranog novca je realizovan i to brže nego prošle godine, a drugi će biti za mesec-dva dana – objašnjavaju u kabinetu ministra prosvete.
Finansijskim planom Ministarstva prosvete, za Petnicu je predviđeno 35 miliona dinara – pet miliona je već isplaćeno. Kašnjenje preostalog dela je, objašnjavaju prosvetne vlasti, posledica izmene Zakona o naučnoistraživačkoj delatnosti u decembru 2015. godine, kojim je predviđeno da finansiranje Petnice ide preko konkursa za koji se raspisuje javni poziv.
Ostatak od 75 odsto sredstava IS Petnica obezbeđuje kroz međunarodne i domaće projekte, kao i kroz sponzorstva. Trenutno sa svojim bivšim polaznicima pokušava da pronađe dodatne izvore finansiranja.
Kroz Petnicu je do sada prošlo više od 55.000 najtalentovanije dece iz Srbije. Svake godine se organizuje više od 150 seminara, kampova i radionica, na kojima učestvuju đaci, studenti i nastavnici iz Srbije, iz zemalja bivše Jugoslavije, ali i SAD, Francuske, Japana, Nemačke, Italije i dr. Već četvrtu godinu zaredom dolaze im na praksu studenti Univerziteta „Rene Dekart” u Parizu. Reč je o visokoškolskoj ustanovi na kojoj medicinu, stomatologiju i farmaciju studira gotovo 40.000 akademaca, gde je zaposleno oko 5.000 profesora, istraživača, inženjera i nenastavnog osoblja.
– Do Petnice su stigli kada je njihov univerzitet renovirao prostorije, pa su tražili gde bi u Evropi mogli da imaju iste uslove kao kod kuće za obavljanje obavezne stručne prakse. Nije lako smestiti studente tokom dve nedelje i raditi eksperimente uz opremu i na nivou na kakav su navikli. Ispostavilo se da je to mesto u Srbiji. Očigledno smo „prešišali” i Nemce i Italijane – kaže sa ponosom Majić.
Šta je to što francuske studente, koji na raspolaganju imaju najmodernije prostorije u srcu Pariza, vuče ka valjevskom kraju? Pre svega, činjenica da ovde rade na sopstvenim projektima, objašnjavaju saradnici Petnice.
– Na međunarodne studentske škole fizike, astronomije, hemije, programiranja i na letnju školu nauke dolaze studenti iz čitavog sveta. Programi su na engleskom jeziku, a kroz njih prođe od 100 do 150 mladih. Prijavljivanje za ove programe je već počelo i traje do polovine juna – kaže Nikola Božić iz IS Petnica.
Ova institucija nastala je početkom osamdesetih godina prošlog veka uz pomoć „štapa i kanapa”, kao obrazovni eksperiment čiji je idejni tvorac bio Vigor Majić. Ovde nikada nije bilo ocena niti diploma, a ono po čemu je Petnica stekla međunarodnu slavu jeste mogućnost da svaki učesnik sam smisli projekat, dobije stručnu podršku i to uradi tokom dve nedelje, družeći se sa drugarima sličnih interesovanja iz celog sveta – i sve to u „petničkom okruženju”, valjevskom kraju bogatom netaknutom prirodom, čistim vazduhom i vodom.
Ovde sve izgleda svetski jer Petnica ima opremu kakvu nemaju ni neki fakulteti u Beogradu. Pojedini aparati koštaju i do 200.000 evra. Zato je za svaki slučaj instalirano i 99 kamera, a polaznici su u obavezi da nose kartice sa identifikacionim brojevima.
Da nije sve samo u novom, već da nešto ima i u starom, pokazuje biblioteka i orman sa retkim knjigama – neke od njih su čak iz 1840. godine. U vitrini je, recimo, Atlas ptica iz 1900. godine na nemačkom jeziku, jedan od samo hiljadu primeraka koliko ih je bilo u svetu. Ovde se čuva devet od 12 tomova ovog atlasa.
Zbog očiglednog doprinosa razvoju nauke i obrazovanja, Unesko, Organizacija za nauku, kulturu i obrazovanje Ujedinjenih nacija, bio je pokrovitelj obeležavanja jubileja 30 godina rada Petnice.