Imperijalizam u našem dvorištu
Мајкл Ратнер (Фото cc-by-2.5/Википедија)
Na manje od 200 kilometara od Negotina, u rumunskom selu Deveselu, počelo je s radom jedno od postrojenja američkog raketnog štita. Uz „Bondstil”, jednu od najvećih američkih vojnih baza u Evropi, smeštenu u „srcu Srbije”, ovaj, novi objekat još očiglednije pokazuje ko je gospodar u našem dvorištu.
Još od Džona Kvinsija Adamsa, najuticajnijeg američkog stratega 19. veka i šestog predsednika SAD, američka odbrambena politika zasniva se na ekspanziji, preventivnim napadima, unilateralizmu i globalnoj hegemoniji.
Prošle nedelje preminuo je Majkl Ratner, pravni zastupnik „Vikiliksa” i predsednik NVO „Centar za ustavna prava”, koji se posebno istakao u borbi protiv nehumanog tretmana zatvorenika u Gvantanamo beju. Najveća svetska sila zatvarala je osumnjičene bez podignute optužnice i sudskog procesa, bez prava na advokata i na posetu, a informacije izvlačila najgorim torturama.
Ratner je kritikovao nedopustivu lakoću kojom Sjedinjene države ulaze u ratove i zahtevao da se američkim predsednicima oduzme pravo na objavu rata bez odobrenja kongresa. Nadao se da će otkrića koja su obelodanili insajderi i aktivisti poput Snoudena, Meninga i Asanža, dati javnosti bolji uvid u bezobzirne ratne zločine koje mediji, naročito oni američki, zataškavaju i relativizuju.
Svi ti intervencionistički ratovi, vođeni tobože u ime demokratije i ljudskih prava, samo su uvertira u ekonomsko izrabljivanje kroz uzurpaciju prirodnih resursa.
Ne čudi što su se Madlen Olbrajt i Vesli Klark nekoliko godina posle NATO bombardovanja oglasili s namerom da privatizuju kosovska preduzeća i eksploatišu rudno bogatstvo. Znamo da vodeću svetsku silu ne zanimaju zločini i etnička čišćenja za koje su odgovorni njeni štićenici i koji su sprovedeni uz njenu prećutnu saglasnost. Posle bombardovanja 1999. životi kosovskih nealbanaca (kao i izvesnog broja „nepodobnih” Albanaca) najugroženiji su u celoj Evropi. Napadi, ubistva i zločini nad njima ostaju nekažnjeni, jer je Kosovo postalo njihov Gvantanamo bej.
Studenti i profesori jednog koledža u Kaliforniji pobunili su se protiv govora Madlen Olbrajt na ceremoniji dodele diploma, jer je smatraju ratnim zločincem. U protestnom pismu naveli su da je „bila ključni zagovornik bombardovanja Jugoslavije” i podsetili na njenu izjavu da je smrt više od pola miliona iračke dece, kao posledica sankcija, opravdana onim što je postignuto.
U jednoj studiji Ujedinjenih nacija zaključuje se da stopa mortaliteta u Jugoslaviji, uprkos sankcijama, nije bila drastično povećana, samo zato što je Jugoslavija, na sreću, imala sopstvenu prehrambenu i farmaceutsku proizvodnju i nije zavisila od uvoza osnovnih životnih namirnica.
Danas je domaća industrija potpuno uništena, a njeno mesto zauzele su strane korporacije. Radnička prava drastično su narušena, siromašni politički i društveno marginalizovani, a privreda pod kontrolom stranih korporacija. Bez suverene kontrole nad delom ekonomije koji je nužan za opstanak, nije ni moguće donositi nezavisne političke odluke niti se zaštititi od ucena velikih sila.
Predsednik Pokreta za slobodu