Prijatelji Vijetnama

23. 05. 2016. 22:00

Vijetnam će moći da kupuje oružje SAD. Odluku o ukidanju decenijskog embarga na oružje Barak Obama je saopštio u Hanoju. Objasnio je da to nema veze sa Kinom. Nema više ideoloških prepreka, uspostavljen je visok stepen poverenja i saradnje, uključujući i vojnu, rekao je američki predsednik ispred crvene zastave sa žutom zvezdom komunističkog Vijetnama, simbolom najvećeg američkog vojnog poraza u 20. veku.

Kako je glavni američki neprijatelj iz holivudskih filmova postao pouzdani vojni partner? Ili obrnuto, kako je Vijetnam, zemlja koja se skoro pola veka oporavlja od stravičnog rata, krenula u partnerstvo sa zemljom koja je zbog demokratije prostirala tepihe bombi nad vijetnamskim gradovima.

Odgovor treba tražiti u nekoliko sprudova i veštačkih ostrva južno od kineskog ostrva Hajnan i istočno od Vijetnama u Južnom kineskom moru, koje je za Vašington od ključnog strateškog značaja.

SAD optužuju Kinu da pravi veštačka ostrva u vojne svrhe, dok Peking kaže da prisustvo američkih vojnih brodova predstavlja pretnju miru u ovom delu sveta i da je razlog više za snaženje odbrambenih pozicija.

Glavna kineska prekomorska trgovina i više od četvrtine svetske odvija se ovim morem u zaleđu Pacifičkog okeana. Hilari Klinton je 2011. opisala ovaj region u kome živi gotovo polovina svetske populacije kao jedan od pokretača globalne politike i ekonomije.

Oko ove morske teritorije već godinama se vodi međunarodni spor između Vijetnama, Kine i Tajvana, dok Filipini, Bruneji i Malezija takođe smatraju da im pripada deo.

Vašington u ovom bilateralnom sporu vidi šansu da izoluje Kinu i poveća kontrolu na Pacifiku, u okviru dugoročne strategije „azijski stožer” koja podrazumeva prebacivanje američke spoljne politike sa Bliskog istoka na Pacifik. U to spada i veća vojna pomoć Japanu i Filipinima i jačanje odnosa sa zemljama u ekonomskoj orbiti Pekinga, poput Burme, Indonezije, Malezije i Vijetnama. Deo ove strategije je i trgovinski sporazum o Transpacifičkom partnerstvu, zaključen početkom godine, koji uključuje većinu azijskih zemalja i zaobilazi Kinu.

Azija i Pacifički okean su u žiži američkog interesovanja od 2010. godine, kada su u Vašingtonu zaključili da moraju da stanu na put jačanju Kine ako žele da SAD i dalje budu vodeća svetska sila.

U službi ove strategije je i slanje dodatnih brodova američke ratne mornarice u Južno kinesko more. Početkom marta su u ove vode uplovili nosač aviona Džon S. Stenis, dva razarača, dve krstarice, pokretni komandni centar i admiralski brod predvodnik Sedme flote. Za vlasti u Pekingu to je kršenje kineskih zakona.

Sve zemlje Jugoistočne Azije, među kojima i nekadašnji ogorčeni neprijatelji, važne su Vašingtonu u ovoj strategiji suprotstavljanja Kini koja preti da ugrozi njenu decenijsku hegemoniju nad morima u jugoistočnoj Aziji. Ribari su prve kolateralne žrtve.