UN na mirovnom ispitu u Africi

Tanja Vujić

31. 05. 2016. 08:05

Mi­rov­ne ope­ra­ci­je su oko­sni­ca Uje­di­nje­nih na­ci­ja, is­ta­kao je ovih da­na Ban Ki Mun, ge­ne­ral­ni se­kre­tar svet­ske or­ga­ni­za­ci­je uoči obe­le­ža­va­nja 29. ma­ja, Da­na „pla­vih šle­mo­va”. U sve ra­to­bor­ni­jem sve­tu vi­še od 105.000 „pla­vih šle­mo­va” dej­stvu­je da­nas u 16 ope­ra­ci­ja UN, naj­vi­še u Afri­ci. Ko­li­ko la­ne u bor­bi za oču­va­nje svet­skog mi­ra po­gi­nu­lo je 129 voj­ni­ka mi­rov­nih mi­si­ja. Su­o­če­ni sa sve bru­tal­ni­jim i sve kom­plek­sni­jim su­ko­bi­ma, u vre­me­nu eko­nom­ske kri­ze, na Ist ri­ve­ru uve­li­ko otva­ra­ju no­vi di­ja­log o svet­skom mi­ru, za­go­va­ra­ju­ći što te­šnju sa­rad­nju sa re­gi­o­nal­nim i lo­kal­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma. Di­ja­lo­ga o mi­ru ne­ma bez rav­no­prav­nih sa­go­vor­ni­ka, upo­zo­ra­va Lej­mah Gbo­vi, do­bit­ni­ca No­be­lo­ve na­gra­de za mir 2011. go­di­ne. 

 

Mba­je Di­janj (1958–1994), ka­pe­tan ar­mi­je Se­ne­ga­la na za­dat­ku voj­nog po­sma­tra­ča u Ru­an­di, u je­ku ge­no­ci­da 800.000 Tut­si­ja, sve­sno je pre­kr­šio pra­vi­la UN da to­kom mi­si­je mo­ra da se dr­ži po stra­ni od te­ku­ćeg raz­vo­ja lo­kal­ne si­tu­a­ci­je. Uz zna­nje svog pret­po­sta­vlje­nog, le­gen­dar­nog ka­nad­skog ge­ne­ra­la Ro­mea Da­le­ra, ka­pe­tan Di­janj je uzeo na se­be da spa­si od kla­ni­ce ko­li­ko god je mo­gao ci­vi­la iz ple­me­na Tut­si, pre­vo­ze­ći ih kri­šom iz ža­ri­šta ši­rom Ru­an­de do ho­te­la „Hi­lja­du br­da” u Ki­ga­li­ju – je­di­ne si­gur­ne tač­ke u gro­tlu ne­za­pam­će­nih zlo­či­na pri­pad­ni­ka ple­me­na Hu­tu. 
Ka­pe­tan Di­janj lič­no je spa­sio iz­me­đu 600 i 1.000 lju­di, že­na i de­ce, da bi po­gi­nuo od pro­jek­ti­la, 12 da­na pre okon­ča­nja du­žno­sti. Sre­di­nom ovog me­se­ca, ge­ne­ral­ni se­kre­tar UN Ban Ki Mun uru­čio je Me­da­lju „Ka­pe­tan Mba­je Di­janj” za iz­u­zet­nu hra­brost – pr­vu te vr­ste – nje­go­vog udo­vi­ci Ja­sin Mar Di­op na pri­god­noj sve­ča­no­sti u Nju­jor­ku, u okvi­ru obe­le­ža­va­nja Da­na pla­vih šle­mo­va 29. ma­ja.
„Oču­va­nje mi­ra po­sta­je sve opa­sni­je. Per­so­nal pla­vih šle­mo­va sve če­šće po­sta­je me­ta na­o­ru­ža­nih gru­pa, pod­bu­nji­va­ča i te­ro­ri­sta. U ne­kim re­gi­o­ni­ma gde de­lu­ju mi­rov­ne mi­si­je UN, na­ša pla­va za­sta­va, ume­sto šti­ta, po­sta­je me­ta”, upo­zo­rio je Ban.
Na po­to­njoj pri­god­noj sve­ča­no­sti, Ban je post­hum­no do­de­lio i Me­da­lju „Dag Ha­mer­šeld” po­tom­ci­ma 129 mi­rov­nja­ka iz 50 ze­ma­lja ko­ji su la­ne iz­gu­bi­li ži­vo­te u mi­si­ja­ma UN. 
„Svet je sve ra­to­bor­ni­ji. Kon­flik­ti su sve na­sil­ni­ji, sve če­šće se raz­li­va­ju pre­ko na­ci­o­nal­nih gra­ni­ca. Mi­rov­ne mi­si­je osta­ju oko­sni­ca UN. Ipak, tra­di­ci­o­nal­na oru­đa za nji­ho­vo su­zbi­ja­nje da­nas ni­su vi­še ade­kvat­na. Me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca mo­ra da se za­jed­nič­kim sna­ga­ma i sve­o­bu­hvat­no, kroz no­ve ob­li­ke sa­rad­nje UN sa re­gi­o­nal­nim i pod­re­gi­o­nal­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma, okre­ne su­zbi­ja­nju mno­go­broj­nih po­kre­ta­ča sa­vre­me­nih su­ko­ba”, na­gla­sio je Ban, uz opa­sku da se broj gra­đan­skih ra­to­va ši­rom sve­ta u po­sled­njih 10 go­di­na utro­stru­čio. 
No­va mi­li­tant­nost sve­ta pri­met­na je i po dra­ma­tič­nom po­ra­stu bro­ja an­ga­žo­va­nih pla­vih šle­mo­va od po­čet­ka dru­ge de­ce­ni­je ovog ve­ka. 
Na­i­me, po­čet­kom mi­le­ni­ju­ma UN su u mi­rov­nim mi­si­ji­ma an­ga­žo­va­le ne­što ma­nje od 40.000 voj­nog i po­li­cij­skog per­so­na­la. Da­nas u tim ope­ra­ci­ja­ma de­lu­je pre­ko 105.000 uni­for­mi­sa­nih li­ca iz 124 dr­ža­ve, plus 18.000 ci­vi­la i vo­lon­te­ra. Pri tom, naj­ve­ći broj pla­vih šle­mo­va (oko po­lo­vi­ne) po­re­klom je iz Afri­ke. Isto­vre­me­no, de­vet od 16 te­ku­ćih mi­rov­nih ope­ra­ci­ja UN od­vi­ja se na tlu Cr­nog kon­ti­nent (u nji­ma uče­stvu­je vi­še od 80 od­sto uni­for­mi­sa­nog per­so­na­la pod pla­vom za­sta­vom).
Sve­sni sve ve­ćeg bro­ja ža­ri­šta u Afri­ci – od Li­bi­je i So­ma­li­je do Sa­he­la, re­gi­o­na oko je­ze­ra Čad, Bu­run­di­ja, Cen­tral­no­a­frič­ke Re­pu­bli­ke, DR Kon­ga – vi­so­ki zva­nič­ni­ci UN sve gla­sni­je ape­lu­ju na što te­šnju mi­rov­nu sa­rad­nju ostat­ka sve­ta sa Cr­nim kon­ti­nen­tom.
„Afrič­ka uni­ja je di­rekt­no ili in­di­rekt­no naj­va­žni­ji mi­rov­njač­ki part­ner UN”, za­klju­čio je ovih da­na Er­ve Las­du, ge­ne­ral­ni pod­se­kre­tar UN za mi­rov­ne ope­ra­ci­je na za­vr­šet­ku de­se­tih (go­di­šnjih) kon­sul­ta­ci­ja UN–AU o mi­ru i bez­bed­no­sti.
I Afri­ka je sve­sna sve broj­ni­jih ža­ri­šta ju­žno od oba­la Sre­do­ze­mlja. Ina­če, AU je la­ne, u okvi­ru Re­zo­lu­ci­je o raz­vo­ju kon­ti­nen­ta do 2063. go­di­ne, usvo­ji­la odvo­je­nu De­kla­ra­ci­ju o eli­mi­na­ci­ji ra­to­va na Cr­nom kon­ti­nen­tu do 2020. 
Ka­ko će taj cilj Afri­ka po­sti­ći i ko­li­ko će joj se na pu­tu ostva­re­nja tog ci­lja na­ći ce­lo­kup­ni si­stem UN, još je ne­iz­ve­sno. Za po­če­tak, Afri­ka je ube­đe­na da no­vi di­ja­log o mi­ru zah­te­va re­for­mu UN. 
  „Da bi­smo ostva­ri­li mir u sve­tu, bez­bed­nost i raz­voj, UN će mo­ra­ti da pri­stu­pe te­melj­nom pre­i­spi­ti­va­nju. Pre 70 go­di­na, ime­no­va­nje pet stal­nih čla­no­va Sa­ve­ta bez­bed­no­sti ima­lo je smi­sla, ma­da je ve­ći­na da­na­šnjih čla­ni­ca svet­ske or­ga­ni­za­ci­je bi­la svo­je­vre­me­no ko­lo­ni­zo­va­na od ne­ke od stal­nih čla­ni­ca SB UN. Svet je da­nas dru­ga­či­ji. Rav­no­prav­nog di­ja­lo­ga ne mo­že bi­ti ako nje­go­vi uče­sni­ci jed­ni dru­ge ne uzi­ma­ju kao rav­no­prav­ne sa­go­vor­ni­ke”, upo­zo­ri­la je ne­dav­no Li­be­rij­ka Lej­mah Gbo­vi, do­bit­ni­ca No­be­lo­ve na­gra­de za mir 2011. go­di­ne.
Ko bi mo­žda mo­gao i na ko­jim te­me­lji­ma da po­ve­de no­vi glo­bal­ni di­ja­log o mi­ru u vre­me­nu sve ra­to­bor­ni­jeg sve­ta? Po­je­di­ni po­sma­tra­či uče­sni­ci maj­ske de­ba­te „U sve­tu ri­zi­ka: da­na­šnje pret­nje me­đu­na­rod­nom mi­ru i bez­bed­no­sti” na Ist ri­ve­ru s tim u ve­zi ima­ju ja­sna oče­ki­va­nja.
„Sle­de­ći ge­ne­ral­ni se­kre­tar UN tre­ba da po­ve­de no­vi krug pre­go­vo­ra o mi­re­nju sve na­pe­ti­jeg sve­ta”, pro­ce­na je In­sti­tu­ta za bez­bed­no­sne stu­di­je u Jo­ha­nes­bur­gu.