Još jedan pogled na Uroša Predića
Страхиња Блажић у улози великог мајстора Предића (Фото О. Јанковић)
Pančevo – Otvaranje drugog izdanja Turističko-kulturne manifestacije „Dani Vajferta” obeleženo je izuzetnom izložbom „Još jedan pogled na Uroša Predića”, vrednom prilikom da se posetioci upoznaju s njegovim delima iz Likovne zbirke Narodnog muzeja u Pančevu.
U obnovljenoj i raskošnoj Svečanoj sali dočekao ih je i „lično” Predić, pripovedajući im, u tumačenju mladog glumca Strahinje Blažića, o pančevačkim crticama iz svoje biografije.
A veliki majstor je na mnogo načina jako i neraskidivo vezan za ovaj kraj, što se po izboru izloženih radova jasno može i uočiti, objašnjava istoričar umetnosti i kustos muzeja Dimitrije Jovanov.
Naglašava da je vreme koje je Predić proveo na školovanju u Pančevu bilo dovoljno da ostavi neizbrisiv trag u kulturnom životu grada, a prijateljstvom između njega i Đorđa Vajferta nastaje i jedan od najznačajnijih i najboljih portreta znamenitog Pančevca iz 1927. godine, koji se danas nalazi u zbirci Narodne banke Srbije u Beogradu.
Portrete je i počeo da radi baš ovde, slikajući članove uglednih pančevačkih porodica, uvek dolazeći kao prijatelj. Malo je poznat podatak da je upravo Prediću najpre bilo ponuđeno da naslika „Seobu Srba” za Milenijumsku izložbu, čija se najpoznatija verzija nalazi u ovdašnjem muzeju, ali da mu je za to bilo potrebno dve godine, pa je posao poveren njegovom kolegi Paji Jovanoviću.
U muzeju čuvaju trideset dela Uroša Predića, takođe većinom portreta, kojima se okrenuo po povratku sa školovanja iz Beča. Tu su i nekoliko ikona, skica i studija iz različitih perioda umetnikovog života, od kojih su neke prvi put izložene javnosti.
U delu opusa posvećenom Pančevu ili vezanom za ovaj grad, Jovanov akcentuje zbirku crteža iz nacrtne geometrije nastale tokom Predićevog školovanja u pančevačkoj Gimnaziji, koja nosi njegovo ime, a koju je školi i zaveštao.
Takođe, pored mnoštva portreta po porudžbini od naručilaca iz gotovo svih društvenih slojeva, ističe se i zbirka portreta u vlasništvu Srpske pravoslavne crkvene opštine, dok je Predićev najpoznatiji rad, imajući u vidu i fizičku impozantnost, pa i monumentalnost, ikonostas Preobraženske crkve u Pančevu.
Pored velikog broja kolektivnih i samostalnih izložbi, ona pod nazivom „Potreti Uroša Predića u Pančevu” iz 1950. godine označila je i kraj njegove plodne i duge karijere, a ova, tek otvorena posle bezmalo sedam decenija, novi je susret ovog velikana i Pančevaca.