​I Šekspir bi danas pravio video-igre

Jelena Kavaja

25. 06. 2016. 22:05

Ауторски тим чине Љубиша Августин, Тања Лалић и Бојан Тробок ​(Фото: „Агул” студио)

Četristo godina posle smrti Vilijama Šekspira, njegov „San letnje noći” zaživeće kao igra na mobilnim telefonima. U novosadskom studiju za razvoj kompjuterskih igara „Agul” rade punom parom kako bi do septembra ponudili jednu od najpoznatijih komedija engleskog barda u modernom ruhu. Reč je o projektu „Midsummer Night’s Dream – Replayed”, koji je pobedio na konkursu Britanskog saveta organizovanom u okviru globalnog obeležavanja 400 godina od smrti jednog od najvećih pisaca svetske književnosti.

Žiriju se dopala ideja autora da Šekspira približe novoj publici na neočekivan način. Autori Bojan Trobok, Ljubiša Avgustin i Tanja Lalić kažu da su počastvovani što im je pružena prilika da lik i delo ovog pisca učine besmrtnim iz neke druge perspektive.

Igra je zamišljena kao interaktivna predstava u žanru igranja uloga, koja može lepo da dočara atmosferu i priču. Za početak će biti na srpskom i engleskom, ali zahvaljujući žanru može lako da se proširi i na druge jezike. Predviđena je za operativne sisteme „android” i „ajos”.

– Igrači će imati priliku da kontrolišu nekoliko likova iz dela proživljavajući ludilo koje zahvata sve koji zađu u šumu posredstvom ljubavnog napitka. Igra obiluje pričom, dok borba zauzima sporednu ulogu, uglavnom s komičnim efektom. Koristićemo i originalne stihove. Grafika će biti urađena u piksel-art stilu koji pobuđuje nostalgiju, ali se takođe lepo prilagodio modernoj industriji – navodi dizajner igre Ljubiša Avgustin.

Za Tanju Lalić, po obrazovanju profesorku književnosti, ovo je novi pokušaj da literaturu približi ljudima. Ciljna grupa su svi oni koji igraju video-igre, a među njima naročito oni koji nisu čitalačka publika.

– Namera je da ’San letnje noći’ nekim novim klincima učinimo poznatim, da, ukoliko odu u pozorište, prepoznaju delo i zabave se barem upoređivanjem s igrom. Želimo da govorimo jezikom nove generacije jer vreme ide dalje i to treba prihvatiti kao izazov. Na kraju, Šekspir je bio neko ko je koristio sva raspoloživa sredstva da svoju publiku zainteresuje: kraljevi, vile, duhovi, narodne priče, humor, scena... Ako ga otvoreno sagledamo, shvatićemo da i u smislu spektakla imamo i te kako šta da naučimo od njega. U šali kažemo da bi on pravio video-igre da živi danas, samo da svoje viđenje sveta približi ljudima – kaže Lalić i dodaje da takođe rade na igri inspirisanoj Šekspirovom „Burom” u formi koja bi mogla da bude interesantna široj populaciji.

Bojan Trobok je po obrazovanju energetičar, čime se takođe bavi. „Agul” je osnovao iz uverenja da video-igre, osim što su ozbiljan posao, predstavljaju moćno sredstvo za edukaciju. Novosadski „startap” radio je, zajedno s jednom kanadskom kompanijom, na platformi za učenje matematike za univerzitet u Luksemburgu.

– Potrebno je poznavati psihologiju igrača, napraviti dobar multimedijalni sadržaj, lepo iskodirati i kroz sve to provući edukativni sadržaj. Budućnost video-igara, naročito u Srbiji, deluje veoma uzbudljivo. Dosta znanja i kreativne snage se skupilo u našoj zemlji i verujem da će značajne stvari doći – ističe Trobok.

Šeici Arabije i Marko Kraljević

Studio „Agul” (agoul – napredak na jednom arapskom dijalektu) osnovan je pre dve godine, kada je klijent iz Bahreina naručio igru koja bi predstavljala simulaciju arapskog načina života u pustinji. „Šeici Arabije” izašli su početkom prošle godine i ostvarili veliki uspeh s desetinama hiljada registrovanih igrača.

Sada se fokus pomera s bliskoistočnog ka zapadnom tržištu, pa su odlučili da promene ime u „Crowded Room Studio”.

U budućim projektima je i akciona platforma „Prince of Balkans”, u kojoj igrači uzimaju ulogu Marka Kraljevića i prelazeći nivoe upoznaju se s istorijskom ličnošću Marka Mrnjavčevića i njegovim epskim likom i mnogim bićima i stvorenjima iz naše mitologije.

– To je još jedan pokušaj da pokažemo da nema ništa fantastičnije od realnosti i da je sadržaj epskih pesama, profiltriran kroz generacije sa ciljem da zainteresuje i poduči, vredan pažnje i sadrži brojna čudesa koja čekaju da ih ponovo otkrijemo – ističe Ljubiša Avgustin.