Kolašinac kuglom do petog mesta

Živko Baljkas

10. 07. 2016. 19:24

(Фото Танјуг)

Poslednjeg dana 23. evropskog prvenstva u atletici na Olimpijskom stadionu u Amsterdamu Srbija je imala dva jaka kandidata za visok plasman u finalima. I Asmir Kolašinac i Amela Terzić imali su rezultate koji su ih svrstavali među kandidate za medalje, međutim oni ih nisu potvrdili.

Asmir Kolašinac već ima bronzu, iz 2012, s evropskih prvenstava, ali nije bacao na nivou svog najboljeg ovogodišnjeg rezultata. Ni blizu.

Prvi hitac bio mu je samo 20, 01, drugi tek 20,05, a kad je u trećem pokušaju prestupio zapretila mu je eliminacija iz finala i plasman ispod osmog mesta.

Tada je, međutim, imao malo sreće, ostao je u takmičenju, ali tek u šestom hicu, posle još dva prestupa, izveo je najbolji hitac i s 20,43 sa osmog skočio na peto mesto. Jedno mesto bolje nego u Cirihu pre dve godine kada je bio šesti.

Kolašinac se nije posebno pripremao za evropski šampionat, imao je prošlog meseca i neugodnu povredu leđa, tako da ne mora da bude previše nezadovoljan, jer ove sezone glavni cilj mu je nastup na olimpijskim igrama.

Međutim, kada zna da je za bronzu bilo dovoljno 20,59 metara, razlog za nezadovoljstvo ipak ima...

Na debiju na evropskim seniorskim prvenstvima u Cirihu pre dve godine Amela Terzić je slomljena promenama ritma u finalu trke na 1.500 metara bila poslednja s 4:19,11, a za nastup u Amsterdamu njen trener Rifat Zilkić i ona pripremali su se i taktički, međutim za današnji tok nisu imali rešenje. Nije ga imala ni Holanđanka Sifan Hasan, pa je zato morala da preda šampionsku titulu Poljakinji Cičockoj.

Bila je to najsporija finalna trka 1.500 metara na evropskim prvenstvima od 1969. kada je ova disciplina prvi put održana. Taj neslavan rekord držalo je do juče finale iz 1994. kada je Ruskinja Rogačova pobedila s 4:18,93 sekunde. Danas na Olimpijskom stadionu u Amsterdamu finalistkinje su se „šetale“ prvih 1.000 metara. Ni jedna od njih 12 se nije usudila da promeni ritam, Hasnanova koja ima deset sekundi bolji rezultat od najbrže posle nje bila je na začelju grupe, a Amela Terzić, najbrža i najhrabrija u kvalifikacijama, trčala je u sredini grupe.

Posle 800 metara semafor je pokazao 2:43 minuta! Neverovatno. Tek pre ulaska u poslednji krug nešto je počelo da se dešava, Terzićeva koja je trčala s unutrašnje strane zatvorena, počela je da se izvlači desno u drugu stazu, ali put joj je bio zatvoren.

Onda se vratila, i počela da obilazi levom stranom i uspela je da se probije na drugu poziciju, međutim par ubrzanja kao da su je zaustavila u mestu.

Za tren oka pala je na istu poziciju kao i u Cirihu pre dve godine Ovog puta s neuporedivo slabijim rezultatom – 4:33,78. Uostalom, u ovom finalu bi osvojila prvo mesto da je ponovila rezultat iz Ciriha, jer je Poljakinja Cičocka pobedila s 4:33,00, Hasanova je s 4:33,76 osvojila srebro, a Irkinja Megan bronzu s 4:33,78.

Na prvoj polumaratonskoj trci na Evropskim šampionatima naša maratonka Olivera Jevtić nije startovala da se bori za medalje, već proveri trenutnu formu i što bolje sagleda svoje mogućnosti na olimpijskom maratonu u Riju.

Trčala je maratonskim tempom (izuzev prvih pet kilometara) i u konkurenciji 90 atletičarki (devet odustalo), zauzela 28. s 1:13,39 č – 3,20 minuta za pobednicom Portugalom Sarom Moreirom (1:10,19).

– Planirala sam rezultat od jedan sat i 13 minuta ostvarila ga. To meni i treneru Slavku Kuzmanoviću kazuje da mi je forma u usponu u odnosu na trku u Kuli na 10.000 m i trku na Prvenstvu Srbije na 5.000 m, tako da ću u Riju biti spremna za rezultat od dva sata i 30 minuta, a on će donositi visok plasman – kaže najbolja Evropljanka na olimpijskom maratonu u Atini 2004. kada je osvojila šesto mesto i vicešampionka Evrope u maratonu iz Geteborga 2010.

Staza u Amsterdamu je, ipak, bila teža nego što je naša 39-godišnja reprezentativka očekivala:

– Verovatno bih i bez dodatnog truda ostvarila bolji plasman da nije bilo tih oštrih i uskih krivina i mostova s uzbrdicama i nizbrdicama. Posebno su mi teško padali u drugom krugu, a moja visina u takvim uslovima nije prednost već hendikep.

Jevtićeva je posebno istakla usku krivinu posle starta, koju je na sreću uspešno savladala, a u muškom polumaratonu u kojem je s 1:02,03 pobedio Švajcarac Abraham, rođen u Eritreji, u toj krivini pala je grupa atletičara.

Potvrda neuobičajeno loše organizacije je i to što su redari pred samim ciljem skrenuli Abrahama u slepu ulicu, tako da je morao da se vraća. Na njegovu sreću i sreću organizatora drugoplasirani Turčin Ozbilen je dosta zaostajao, pa nije uspeo da to iskoristi i da ga prestigne.

Osvajači medalja i rezultati

Polumaraton, Ž: 1. Moreira (Portugalija) 1:10,19, 2. Inglese (Italija) 1:10,35, 3. Augusto (Portugalija) 1:10,55, 28. Olivera Jevtić (Srbija) 1:13,39.

Polumaraton, M: 1. Abraham (Švajcarska) 1:02,03, 2. Ozbilen (Turska) 1:02,27, 3. Meuči (Italija) 1:02,38.

Vis, M: 1. Tamberi (Italija) 2,32 m, 2. Grabarz (V. Britanija) 2,29 m, 3. Bejker (V. Britanija) i Onen (Nemačka) po 2,29 m.

400 m prepone, Ž: 1. Petersen (Danska) 55,12, 2. Linkijevič (Poljska) 55,33, 3. Spunger (Švajcarska) 55,41.

Kladivo, M: 1. Fajdek (Poljska) 80,93 m, 2. Tihon (Belorusija) 78,84 m, 3. Novicki (Poljska) 77,53 m.

3.000 m stipl, Ž. 1. Krauze (Nemačka) 9:18,85, 2. Gega (Albanija) 9:28,52, 3. Kaja (Turska) 9:35,05.

Troskok, Ž: 1. Mamona (Portugalija) 14,58 m, 2. Minenko (Izrael) 14,51 m, 3. Papahristu (Grčka) 14,47 m.

Kugla, M: 1. Štorl (Nemačka) 21,31, 2. Haratik (Poljska) 21,19, 3. Arnaudov (Portugalija) 20,59, 5. Asmir Kolašinac (Srbija) 20,43 m.

4 h 100 m, Ž: 1. Holandija 42,04, 2. V. Britanija 42,45, 3. Nemačka 42,48.

1.500 m, Ž: 1. Cičocka (Poljska) 4:33,00, 2. Hasan (Holandija) 4:33,76, 3. Megan (Irska) 4:33,78, 12. Amela Terzić (Srbija) 4:37,70.

4 h 100 m, M: 1. V. Britanija 38,17, 2. Francuska 38,38, 3. Nemačka 38,47.

5.000 m, M: 1. Fifa (Španija) 13:40,85, 2. Mečal (Španija) 13:40,85, 3. Ringer (Nemačka) 13:40,85.

800 m, M: 1. Kščot (Poljska) 1:4518, 2. Levandovski (Poljska) 1:45,54, 3. Džajls (V. Britanija) 1:45,54

4 h 400 m, Ž: 1. V. Britanija 3:25,05, 2. Francuska 3:25,96, 3. Italija 3:27,49.

4 h 400 m, M: 1. Belgija 3:01,10, 2. Poljska 3:01,18, 3. V. Britanija 3:01,44,