„Tronoški rodoslov" uručen Srbi Ignjatoviću
Драгослав Лазић и Срба Игњатовић (Фото Ш. Радуловић)
Manastir Tronoša – U trpezariji manastira Tronoša nagradu „Tronoški rodoslov” ovogodišnjem dobitniku Srbi Ignjatoviću, književniku iz Beograda, uručio je Dragoslav Lazić, direktor Etno sela kulture „Tronoški vajati”.
Žiri, kojim je predsedavao književnik Milisav Savić, odlučio je da nagrada „Tronoški rodoslov”, koju dodeljuje Podrinski kulturni klub, Eparhija šabačka i Etno selo kulture „Tronoški vajati”, ove godine pripadne Srbi Ignjatoviću, za knjigu pesama „Cinober”, koju su 2015. godine objavile Fondacija „Solidarnost Srbije” i Kuća Đure Jakšića iz Beograda. „Tronoški rodoslov” se dodeljuje za pesnička dela visokih umetničkih vrednosti koja podržavaju bitnu liniju srpske pesničke tradicije i neguju lep jezik.
Špiro Radulović, predsednik Podrinskog kulturnog kluba, podsetio je na značaj „Tronoškog rodoslova”, koji je monah Josif Tronošac, prepisujući istoriju srpskih vladara iz starijeg rukopisa, prepisao našu zlehudu sudbinu. Prepis je nastao 1791. godine.
U obrazloženju žirija, koje je pročitao Milomir Đukanović, kaže se, između ostalog, da je „Cinober” jedanaesta pesnička knjiga Srbe Ignjatovića, koja već od naslova upućuje na ključne simbole i središnje vrednosti našeg kulturnog nasleđa i pravoslavnog hrišćanstva. Posebnu pažnju zaslužuje Ignjatovićevo inoviranje pesničkog jezika uz ironični odnos prema leksičkom pomodarstvu koje je obuhvatilo sve sfere društvene komunikacije i života.
U svom slovu, Srba Ignjatović je podsetio da neki smatraju da je kod nas mnogo književnih nagrada, a neki, opet, da ih nema dovoljno. On ne zna šta je prava mera, ali smatra da nagrada „Tronoški rodoslov”, koja se dodeljuje na mestu gde je autor naše pismenosti – Vuk St. Karadžić – sricao prva slova, i uveo nas u Evropu davnih godina, svakako treba da postoji i da će biti sve značajnija na kulturnoj mapi Srbije.
U etno selu kulture „Tronoški vajati” otvorena je prva biblioteka u kafani i izložba karikatura Save Babića.