Grčka – evropska vrata za Kinu
Лука Пиреј (Фото А. Васиљевић)
Od našeg dopisnika
Atina – Sporazum o strateškom partnerstvu između Atine i Pekinga u svakom slučaju je „dobitna karta”, ali pod uslovom da unutrašnji otpori privatizaciji i štrajkovi koji u Grčkoj ne jenjavaju ne navedu kineske investitore da ponovo preispitaju vredi li i koliko i dalje ulagati u grčku privredu.
Prodajom 67 odsto akcija pirejske luke drugoj po veličini ekonomiji u svetu za sumu od 500 miliona evra, Ciprasova vlada je, i pored nezadovoljstva u narodu, otvorila mogućnost da kroz ove investicije postane tranzitni čvor za trgovinu između EU i istočne Azije, da se, zahvaljujući obimu trgovine, i sama vrati na put održivog razvoja, da smanji javni dug... Da dobije nova radna mesta, postane najveći lučki kompleks, dobije nova postrojenja za popravku brodova, kao i uređenu luku za prijem i servisiranje najvećih kruzera, parking za 20.000 automobila...
Kompanija „Kosko”, kineski špediterski gigant, kupovinom dela pirejske luke sprovodi deo svog plana pomorskog i kopnenog povezivanja dva kontinenta – „Jedan pojas, jedan put”. I tako i zvanično preuzima kontrolu na jednoj od najvažnijih ulaznih tačaka u Evropu, preko koje će svoju robu slati širom Starog kontinenta i olakšati realizaciju svoje strateške vizije modernog Puta svile. Relativno mala udaljenost Pireja od glavnih mediteranskih puteva velika je šansa za posrnulu Grčku da bude kapija za kineski ulazak u Evropu, mogućnost da za kratko vreme Pirej postane najveća luka u Mediteranu za tranzit kontejnera, međunarodni logistički distributivni centar na istočnom Mediteranu i južni ulaz u centralnu i istočnu Evropu i Balkan.
Sudeći po atmosferi u kojoj je prošla Ciprasova poseta Kini i količini sporazuma potpisanih u više oblasti – od turizma, preko izvoza grčke hrane i poljoprivrednih proizvoda, do saradnje u oblasti kulture – Peking računa na Atinu i priznaje njenu konstruktivnu ulogu, važnu za stabilnost, bezbednost i razvoj jugoistočne Evrope, Sredozemlja i Balkana.
Međutim, kineska strana, kako se ističe u poruci koja je upravo upućena premijeru Ciprasu, još je zapanjena činjenicom koliko se u praksi i u samoj Grčkoj stvarna situacija razlikuje od onoga što je dogovoreno. Jer, recimo, i pored Ciprasovog obećanja da će otpor privatizaciji biti kontrolisan, štrajkovi lučkih i radnika železnice ne jenjavaju.
Samo dve nedelje posle posete, Kina je već bila u situaciji da u poruci grčkoj vladi izrazi dozu skepse usmerenu na činjenicu da „gerilski rat” koji se vodi protiv privatizacije otežava realizaciju dogovorenog i ukazuje na neophodnost da se ozbiljno razmisli o svim ulaganjima u Grčku. Od Ciprasa se, kako je rečeno, očekuje da preduzme energične mere.
Jer, recimo, dogovor o ulaganjima kompanije za prevoz i skladištenje roba „Kosko” podrazumeva i projekte usmerene na poboljšanje infrastrukture i transporta, ali i modernizaciju železničke mreže i stvaranje transportnih službi za bezbednost i brzu dostavku komercijalnog tereta u Evropu i iz nje. Ali, svakodnevni štrajkovi na grčkoj železnici već su „Kosko” naterali da menja planove i napravi rezervnu maršrutu, na štetu Grčke. Prema pisanju lista „Katimerini”, „Kosko” bi mogao da polovinu transporta koji dolazi iz Azije i putuje prema Evropi usmerava u slovenačku luku Kopar i, zatim, dalje do finalnog odredišta. Preostalih 50 odsto kargo transporta moglo bi da putuje kamionima do grčko-makedonske granice, do Idomenija, a odatle, preko Makedonije, dalje u Evropu. Dakle, grčka železnica „Trainose” je zaobiđena, lišena prihoda. U međuvremenu, ona za 45 miliona evra, kako su saopštili ovdašnji mediji, prelazi u ruke italijanske železnice. Naime, „Kosko” pod pritiskom EU i Rusija nezadovoljna stalnim menjanjem uslova povukli su se sa tendera.
Za Grčku je velika šansa uspostavljanje direktne avio-linije s Kinom i dolazak pola miliona turista... Prilika je izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda. Kinezi veoma žele grčko vino, ribu, masline, voće i povrće, ali i mermer, građevinski materijal... Zainteresovani su za saradnju na energetskom sektoru na kojem žele da osiguraju bezbedno snabdevanje energentima. Posle upravo završene posete Kini, predsednik grčke elektrodistibucije Manolis Panajotakis saopštio je da je Kina izrazila spremnost da investira u Grčkoj, ali i Srbiji i Turskoj, da formira zajednička preduzeća i uloži znatna sredstva.