Osrednjost je smrt filma
Радослав Зеленовић, Урлих Сајдл, Мира Бањац и Слободан Шијан на отварању фестивала (Фото Фестивал европског филма на Палићу)
Subotica – Austrijski reditelj Urlih Sajdl, primajući ksinoć na otvaranju 23. Festivala evropskog filma na Paliću nagradu „Aleksandar Lifka” za ukupan umetnički rad iz ruku direktora Festivala evropskog filma Radoslava Zelenovića, poručio je rediteljima da pruže otpor kriterijumima mase i filmskih kvota, pozivajući ih na umetničku individualnost, trvdoglavost i hrabrost.
Ove rediteljeve među učesnicima festivala su proglašene manifestom jer su definisale ona umetnička i stvaralačka načela koji ovaj festival nastoji da neguje i promoviše. A juče na pres konferenciji Sajdl je ponovio i pojasnio svoje stavove: „Reditelji treba da veruju u ono o čemu snimaju film i da snimaju o onom što smatraju važnim. Umetnički film će izumreti ako se nastavi sa njegovom komercijalizacijom, filmovi će nestati jer je osrednjost smrt filma”, rekao je Sajdl.
Poznati austrijski reditelj je sada prvi put na Paliću mada su njegovi filmovi 2007. i 2012. godine prikazani na ovdašnjem festivalu i nagrađivani. Zahvalan je publici koja poznaje njegove filmove, ali kaže da to više nije posao od koga se može živeti, jer bioskopska publika nestaje. Stvaraocu ipak ostaje da sledi svoja uverenja, kaže Sajdl, a slično smatra i Slobodan Šijan, takođe dobitnik nagrade „Aleksandar Lifka”.
Šijan kaže da ga je nagrada ohrabila jer to znači da ima nade za smeh.
– Opredelio sam se za komediju, humor kao da sporije zastareva i duže ostaje efikasan. Komedija ima nešto subverzivno u sebi, i to mi je bilo interesantno, naročito crni humor. Baveći se komedijom, ipak sam nastojao da snimam različite filmove. Ono što je zanimljivo je da u evropskom filmu nema dovoljno smeha, iako evropska filmografija ima značajne autore filmske komedije, rekao je Šijan.
Stvaranje komedije u velikoj meri počiva na sopstvenom osećaju, jer je to uvek put na ivici. „Problem sa komedijom je što uvek može da se uradi na najdirektniji, najbalnalniji način, i onda ulazite u konkurenciju sa ljudima koji mogu da proizvode filmove potpuno petparački snimljene, ali na blagajni prave izvestan uspeh. Kada želiš da napravi film u kome se čovek ne stidi kada se smeje, nisi u ravnopravnoj konkurenciji, objašnjava Šijan.
Ovaj autor kaže da okruženje nije baš prijateljski naklonjeno ni njemu, ni njegovim filmovima, i da nastoji da zatvori finansijsku konsturkciju za novi film „Disleksija” po romanu Svetislava Basare „Majn kampf”.
Zbog lošeg vremena umesto na Letnjoj pozornici, otvaranje i prve projekcije u takmičarskom programu festivala odvijaju se u svečanoj sali Velike terase. Prilikom restauracije nije ugrađena klima što otežava gledanje filmova, pa su i prvi festivalski susret sa novinarima, organizatori iskoristili da ponovo da za dve i po decenije infrastruktura Palića ne uspeva da drži korak sa festivalom, njegovim prodorom u svet evropskog filma i brojnih gostiju koji dolaze.
– Pre pet godina ovaj festival je koštao 450.000 evra, a ove godine tek 200. 000, a da pri tome mi ništa nismo promenili u strukturi festivala, rekao je Radoslav Zelenović.