„Česmovača" najčešće proveravana namirnica
Вода за пиће на више од 150 јавних чесама (Фото А. Васиљевић)
Učestale padavine i visoke letnje temperature i te kako mogu da utiču na zagađenje podzemnih voda, ali ne i vode za piće koja teče sistemom „Vodovoda i kanalizacije”. Nadležni napominju da je dragocena tečnost ispravna i uobičajeno dobrog kvaliteta.
U njoj već decenijama nema značajnijih promena, nikada nisu pronađeni teški i toksični metali, poput žive, olova, arsena ili mangana, niti je bilo organskih supstanci, kao što su ugljovodonik, pesticidi, herbicidi, fenol... Zbog konzumacije „česmovače” nikada dosad nije proglašena hidrična epidemija u prestonici.
– Izlivanje Save i Dunava ne bi moglo da ugrozi vodovodnu mrežu jer su urbani delovi zaštićeni nasipima koji su projektovani za stogodišnje velike vode. Delovi Beograda koji nisu zaštićeni na taj način nisu urbanizovani, samim tim nemaju ni vodovodnu mrežu. I rečice i bujični potočići na obodu i u predgrađu mogu lokalno da izazovu poplave, ali ni oni ne mogu ugroziti lokalnu vodovodnu mrežu jer se ona snabdeva preko crpnih stanica koje nisu u blizini ugroženih područja. Voda u cevovodima je pod pritiskom, tako da nikakva spoljašnja voda ne može ući u cevovod – objašnjava Bojan Antić, rukovodilac Centra za kontrolu i upravljanje u „Vodovodu i kanalizaciji”.
Da je dragocena tečnost faktički najčešće proveravana životna namirnica potvrđuju svakodnevne stroge kontrole. U „Vodovodu” podsećaju da se u godini prosečno pregleda oko 15.000 uzoraka pijaće vode.
– Svih 190 točećih mesta na mreži predviđenih za kontrolu laboratorijski se ispitaju dvaput mesečno. I u zavodu za javno zdravlje se radi prema sličnoj šemi, gde se svakodnevno kontroliše kvalitet pijaće vode sa pogona za prečišćavanje vode i analiza uzoraka, ali na sto točećih lokacija, i to četiri puta u mesecu. Ovakvom programskom šemom obezbeđena je kontrola kvaliteta vode za piće u distributivnoj mreži na celoj teritoriji grada – objašnjava Antić.
U odnosu na većinu evropskih metropola, ne računajući Beč i gradove u Skandinaviji, kao što je Helsinki, Beograđani piju kvalitetniju „česmovaču”.
Dragocena tečnost stiže i sa više od 150 javnih česama o kojima se stara „Vodovod i kanalizacija”. Na većini slavina voda dolazi iz fabrika za prečišćavanje vode i potpuno je identična kao „česmovača” u stanovima sugrađana, dok se osam javnih česama snabdeva dragocenom tečnošću iz prirodnih izvora. I takva voda redovno se kontroliše.