Završena regata „Tužna Morava"
Извиђачи из Врања су током регате сређивали пошумљени део обале (Фото Јован Костевски)
Niš – Koliko se vodi računa o životnoj sredini, na koji način se čuvaju srpske reke i njihove obale i da li se uopšte vodi računa o životu na vodotocima i pored njih, prethodnih dana pokušali su da utvrde učesnici regate „Tužna Morava”.
Ovu regatu je organizovao Odred izviđača „Zavičaj 1093” iz Vranja, a njegovi članovi su u ovom jedinstvenom poduhvatu snimili stanje na jednoj od najdužih reka u Srbiji.
– Regata je počela 19. jula i cilj je bio da utvrdimo kakvo je stanje na obalama Južne Morave od Vranja do Varvarina, gde se spajaju Južna i Zapadna Morava, u dužini od 232 kilometra. Krenuli smo sa bujanovačke petlje na Binačkoj Moravi, nastavili preko Južne Morave. Čamcima smo stigli do Varvarina, gde smo preksinoć završili opsežnu istraživačku akciju posle koje se nadam da će ljudi koji žive ne samo uz ovu već pored svih reka morati da mnogo više nego do sada čuvaju prirodu i brinu o okolini u kojoj žive – kaže Jovan Kostevski, starešina ovog izviđačkog odreda.
Rezultate istraživanja odred izviđača će predstaviti Ministarstvu odbrane Srbije, Sektoru za vanredne situacije, Vodoprivrednoj organizaciji „Srbijavode” i svim drugim nadležnim institucijama i organizacijama.
Posebno će sve ono što je utvrđeno na ovoj regati biti od značajne koristi lokalnim samoupravama duž toka Južne Morave.Regata je prošla kroz područja duž reke pored koje su Vranje, Vranjska banja, Vladičin Han, Leskovac, Vlasotince, Gadžin Han, Doljevac, Niš, Aleksinac, Ražanj, Ćićevac, Kruševac i Varvarin. I za gradove i svaku opštinu biće pripremljena sređena video i foto dokumentacija o situaciji na obalama i u reci, koja definitivno nije dobra, kaže Kostevski.
– Na naše zadovoljstvo, realizovali smo svaki detalj iz ambicioznog plana. Posebnu pažnju tokom regate posvetili smo sređivanju pošumljenog dela obala. Ipak, najviše truda uloženo je da se utvrdi da li je i koliko Južna Morava zagađena i šta treba preduzeti da postane zdrava reka i, naravno, koliko ljudski nemar utiče na sadržaj vodotoka, izgled i stanje priobalja – kaže Kostevski.
Tokom prethodnih desetak dana ove akcije, uz pomoć Ministarstva odbrane Srbije koje je za istraživače obezbedilo vrhunsku opremu, povremeno su uz izviđače iz Vranja, koji su danju čamcima plovili niz reku, a noći provodili u svojim kampovima na obalama, u napornim poslovima snimanja stanja na Južnoj Moravi bili i izviđači iz mesta u slivu reke.