(Ne) zovi vatrogasca radi zmije u autu
Новосадски ватрогасци са ухваћеном змијом (Фото "НСУ-Уживо са новосадских улица)
Novi Sad – Sudeći po fotografijama koje poslednjih dana kruže društvenim mrežama među Novosađanima, čini se da u ovom gradu na obali Dunava vlada najezda zmija. Primećene su na keju – uređenom gradskom šetalištu uz reku, Novom naselju i Salajci, gde je se jedna uvukla u automobil parkiran ispred prometnog objekta poznatog trgovačkog lanca.
Vozaču verovatno nije bilo malo iznenađenje kada je shvatio da mu pod haubom kod motora leži gmizavac dugačak oko metra. Pozvana je policija koja je u akciju spasavanja pozvala – vatrogasce. Njima to doduše nije prvi put da pomažu u neobičnim situacijama. Iako ih je nedovoljno za sve veći grad, stignu da se odazovu i na pozive za spas nekog psa sa dna bunara ili mačke sa visokog drveta. I ovaj gmizavac, koji je pre nekoliko dana uhvaćen u automobilu, vraćen je u prirodno stanište, obližnji vodeni kanal.
Veruje se da je to bila belouška, jedna od četiri vrste zmija na koje se, prema podacima Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, može naići u Novom Sadu i okolini, a koje nisu otrovne.
Godišnje se Pokrajinskom zavodu javi oko 30 Novosađana koji tu ustanovu pozovu zbog zmije u svom dvorištu ili okolini. Ljudi se ovih gmizavaca plaše, a stručnjaci za zmije to razumeju, mada kažu da se i one plaše čoveka. Herpatolog Vladimir Dobretić iz Pokrajinskog zavoda skoro svakog leta objašnjava Novosađanima da nemaju razloga da budu prestrašeni, jer ni ribarica, smukulja i smuk nisu otrovne.
Neke od njih imaju trouglaste glave i specifične šare zbog kojih ih ljudi mešaju sa otrovnicama. U svakom slučaju, treba pozvati stručnjake.
Sve pomenute vrste ovih gmizavaca strogo su zaštićene, prema republičkom pravilniku o divljim vrstama. To su one vrste koje su, kako se navodi u ovom aktu, iščezle sa teritorije Srbije ili njenih delova, vraćene programima reintrodukcije, krajnje ugrožene, reliktne, lokalno endemične, stenoendemične, međunarodno značajne i zaštićene, od posebnog značaja za očuvanje biološke raznovrsnosti naše zemlje.
Njihova stroga zaštita sprovodi se zabranom korišćenja, uništavanja i preduzimanja svih aktivnosti kojima se mogu ugroziti divlje vrste i njihova staništa, kao i preduzimanjem mera i aktivnosti na upravljanju populacijama, propisanim ovim pravilnikom i posebnim zakonom.
Na prostoru Vojvodine inače žive i zmije otrovnice. To su, po podacima pokrajinskog zavoda, šarka koja je strogo zaštićena i poskok, koji ima status zaštićene divlje vrste.