GM komarci u borbi protiv virusa zika

10. 08. 2016. 12:52

Светска здравствена организација процењује да би око четири милиона људи могло да буде инфицирано вирусом зика до краја године (Фото Ројтерс/Б. Јип)

Američka uprava za hranu i lekove (FDA) posle nekoliko meseci debate dala je dozvolu kompaniji „Oksitek” da na slobodu pusti hiljade genetski modifikovanih komaraca, kako bi se borili protiv širenja bolesti, među kojima je i virus zika. Komarci će biti pušteni u Floridi, a projekat kompanije koja se bavi biotehnologijom i specijalizuje za „inovativnu kontrolu insekata” trebalo bi da smanji populaciju „divljih komaraca” u ovoj američkoj državi, a u budućnosti i u drugim zemljama poput Brazila, gde zika preti milionima građana, kao i sportistima i posetiocima Letnjih olimpijskih igara u Rio de Žaneiru, preneo je „Glas Amerike”.

Iz Svetske zdravstvene organizacije međutim kažu da još nema dokaza da ovakve metode zaista sprečavaju epidemije i procenjuju da bi oko četiri miliona ljudi moglo da bude inficirano virusom zika do kraja godine, a najveća zabrinutost je veza virusa sa deformitetima lobanje i mozga kod novorođenčadi. Ipak, s obzirom na slabe dosadašnje rezultate borbe sa zikom, izgleda da je jedini način da se virus zaustavi – da se uništi ili promeni komarac koji ga prenosi.

Pošto ne postoji vakcina protiv virusa zika, borba protiv njega svodi se na kontrolisanje komarca koji prenosi virus. Zemlje u Latinskoj Americi zaprašuju komarce insekticidima da bi ih uništili, ali potrebno je uraditi više od toga.

„Spoljno zaprašivanje ima ograničenu delotvornost, jer komarci dišu u različitim vrstama kontejnera u kojima obično nisu izloženi zaprašivanju”, kaže Piter Armbruster, sa Univerziteta Džordžtaun.

Komarci koji prenose virus zika mogu da polažu jaja u starim gumama, cisternama za vodu, čepovima od flaša u kojima ima samo jedna, dve kapi vode.

Po ovom metodu koristi se bakterija da se ili steriliše mužjak komarca ili da se spreči da komarac bude zaražen virusom zika

„Insekticidi takođe mogu da budu korišćeni za uništavanje larvi, što je stanje u kojem komarci žive u svojim vodenim naseobinama”, dodaje Armbruster i ukazuje da se istraživači trude da genetski promene komarce.

„Pokušavamo da manipulišemo komarce na takav način da budu otporni na te viruse, kako bi prenošenje moglo da bude prekinuto”, objašnjava Aleksander Franc, sa Univerziteta Mizuri.

Ipak, jedan drugi metod koristi bakteriju da se ili steriliše mužjak komarca ili da se spreči da komarac bude zaražen virusom.

Istraživači iz britanske kompanije „Oksitek” modifikovali su komarca tako da njegovo potomstvo umire pre nego što može da se reprodukuje. Jedan naučnik iz „Oksiteka” izjavio je da su testovi na Kajmanskim ostrvima i u Brazilu smanjili broj larvi divljih komaraca za više od 80 odsto.

Jednom kada ta određena populacija komaraca spadne na nivo kada više ne predstavlja pretnju, pažljivim praćenjem moglo bi da se odredi da li treba pustiti još modifikovanih komaraca ili bi insekticidi mogli da završe posao. Sa laboratorijom u Brazilu i jednom većom u pripremi, „Oksitek” je najbliži tome da ponudi rešenje.

„Najdelotvorniji pristup za sprečavanje porasta populacije komaraca jeste da se primeni integrisana strategija u kojoj bi se kombinovali pristupi genetski modifikovanih komaraca i tradicionalnog zaprašivanja insekticidima kao i uništavanje staništa”, kaže Piter Armbruster.

Većina tih rešenja je još u eksperimentalnoj fazi. U međuvremenu, milioni trudnica zavise od toga da li će istraživači pronaći nešto brzo i poštedeti njihove bebe od rizika doživotnog invaliditeta povezanog sa zika virusom.