Predstoji obnova Preobraženske crkve

17. 08. 2016. 20:00

Храм Преображења Пресвете Богородице (Фото: О. Јанковић)

Pančevo – Obnova Hrama Preobraženja Presvete Bogorodice, jednog od dva pančevačka spomenika kulture od izuzetnog značaja u Pančevu, mogla bi da počne već za mesec dana, a da bi radovi što pre krenuli, grad je obezbedio 2,2 miliona dinara i formirao tim koji treba da ubrza formalnopravne procedure.

„Za sada su izvesni limarski radovi i pozlata krsta na zvoniku u porti crkve, ali će on svakako morati da se i kompletno sanira, jer je sada opasnost za posetioce. Međutim, ovde ima mnogo posla, koji će zbog kompleksnosti objekta morati da se radi etapno. Čeka nas sređivanje fasade obložene kamenom u lošem stanju, koji je i izgubio svojstvo nošenja u čemu će nam konsultantski pomoći stručnjaci sa Građevinskog fakulteta u Beogradu. Takođe, oštećena je i keramoplastika za koju su nam u „Žolnai keramici“ iz Pečuja potvrdili da je rađena od tamošnjih materijala, pa ćemo ići težim, ali pravim putem. Oštećeni elementi biti urađeni od originalnih materijala, a sve će se raditi pod budnim okom republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture”, kaže Vesna Potpara, arhitekta-konzervator Zavoda za zaštitu spomenika kulture Pančevo.

Zabrinjavajući tragovi propadanja već godinama su vidljivi na čitavom objektu bogomolje, a najviše na impozantnom, neorenesansnom, danas zakorovljenom zvoniku, visokom preko 46 metara, koji je reperna tačka i zaštitni znak Pančeva. Crkve sa monumentalnom kupolom obično ga nemaju, no beogradski arhitekta Svetozar Ivačković uspeo je da napravi neobičan hram, koji ima kupolu sa lanternom i zvonik povezan sa crkvom takođe jedinstvenim rešenjem – pasarelom.

Preobraženska crkva je podignuta na razmeđi vekova, od 1873. do 1878. godine, tridesetak godina nakon revolucija u Austriji i težnji za ujedinjenjem Srba sa obe strane Save i Dunava. Putopisac Evlija Čelebija, opisujući Pančevo 17. veka pominje da su na mestu današnje crkve još u 15. veku Srbi podigli crkvu daščaru.

Arhitekta Ivačković, školovan u Beču, gradeći preobraženski jednobrodni hram zanemaruje dominaciju baroka i klasicizma, dominantne u crkvenom graditeljstvu onog vremena, okreće srpskoj srednjovekovnoj arhitekturi i sa drugim srpskim graditeljima stvara novi, srpsko-vizantijski stil, a za glavne neimarske radove angažuje Franju Erlmajera iz Beograda i Pančevca Mihajla Tomića.

Pančevačka crkva prva je tog tipa u Vojvodini, te je služila kao primer za niz kasnije izgrađenih pravoslavnih crkvenih objekata. Jedna od najlepših pravoslavnih svetinja u nas krije pod svojim svodovima još jedan dragulj – ikonostas koji je od 1905. do 1911. godine oslikao Uroš Predić u svom poznatom, akademskom, realističkom stilu.

„Grad je rešio da na svaki način pomogne. Biće još novca iz budžeta, ali će se tražiti i drugi načini finansiranja. Pored sredstava iz pokrajine i republike, ići će se i na donatorske konferencije i gledati da se operativno ubrza obezbeđivanje neophodnih dozvola za rad. Nećemo više da gledamo da naši spomenici kulture propadaju, zarastaju u vres i da to nikoga ne zanima. Kada podignete spomenik, on mora da se održava”, izjavio je Nemanja Rotar, većnik grada Pančeva, zadužen za kulturu.