Najdžel Faraž bi da opet bude građanin Evropske unije

Ljiljana Vujić

19. 08. 2016. 08:05

(Фото Ројтерс)

U svest se tih junskih „bregzitovskih” dana duboko urezao po mnogima jedan od najprljavijih poteza u britanskoj kampanji, od kojeg se ogradio čak i Boris Džonson, glavni pobornik izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije – plakat koji je koristio Najdžel Faraž, tada lider evroskeptičnog UKIP-a. Pokušaj da se intenzivnim rasističkim tonovima ulije strah da se kulturni i nacionalni identitet Britanaca gubi prilivom ljudi krunisao je fotografijom koja prikazuje migrante dok 2015. godine u dugoj koloni prelaze granicu Hrvatske i Slovenije. Fotografijom korišćenom na panelu koji je u jeku „bregzita” kružio zemljom poručio je Britancima da će se napuštanjem bloka osloboditi migranata koji dolaze iz Evrope.

Ishod kampanje je poznat, ali je Faraž ostao zagonetka. Teško se i sada može prozreti šta je zapravo naumio i koji su njegovi postizborni planovi. Boris Džonson je ostao u politici, postavši ministar spoljnih poslova, dok je Faraž napustio ove vode, ali je izvesno da nije i Evropsku uniju. Naime, spekuliše se da hoće da opet bude njen građanin, i to preko nemačkog pasoša.

Nedavno je obznanio da će, uprkos tome što ni sam nije znao šta da radi s ishodom referenduma, krenuti po evropskoj turneji da podstiče članice EU da urade isto što i Britanci. Još se nisu ohladili komentari da je Faražu malo to što je uradio, pa bi da totalno razbije EU, a mediji spekulišu da on ipak ne može bez EU i da je zatražio nemačko državljanstvo.

Znači li to da bi čovek čija je glavna okosnica kampanje bila antiimigrantska mogao da postane migrant?

Kontroverzni plakat koji je Faraž koristio u kampanji za „bregzit” (Foto Rojters)

Faraž navodno, pošto je svoju zemlju izveo iz EU, planira da emigrira u Nemačku. Drugi odbacuju ovu spekulaciju, tvrdeći da on zapravo traži dvojno državljanstvo, dok treći celu priču nazivaju besmislicom. Ali, zagovornik razvoda Britanaca od EU nije demantovao ove navode u štampi. Sajt „Politiko” piše da je upitan da li je u zgradi nemačke ambasade u Londonu bio kako bi podneo zahtev za nemačko državljanstvo, odgovorio: „To se vas ne tiče”, spustivši slušalicu.

S druge strane, pojedini mediji poput „Independenta” zaključuju, zahvaljujući izvorima bliskim Faražu, da je reč o izmišljotini i da je priča „kompletna glupost”.

A sve je počelo kada je glas u etar posredstvom „Fejsbuka” pustio Britanac, objavivši da je video Faraža kako čeka u redu u nemačkoj ambasadi i podsetio da je njegova žena Nemica i da tako planira da sebi i svojoj porodici obezbedi dvojno državljanstvo.

Priča možda jeste „kompletna glupost”, ali u Faražovom slučaju ne bi bila neočekivana. Kralj kontradiktornosti planira da u septembru krene na turneju po evropskim metropolama gde će narod ubeđivati da zajedništvo kojem streme decenijama više nije dobro i da je došlo vreme da se evropska raznolikost slavi u formi nezavisnih država. Iako se izvukao iz učešća u nimalo jednostavnom razvodu od Brisela, kojem je dobrim delom kumovao, zamisao da „bregzit” prodaje po Evropi okarakterisao je prirodno humanim i očekivanim sledom događaja, gde je normalno da „političar svojim iskustvom, ako već može, pomogne drugima”.

Faraž je u kampanji „pomagao” i Britancima, obećavši da će novac koji nedeljno daju Briselu ići u nacionalni zdravstveni sistem. Svega dan pošto je izlazak iz bloka podržalo 52 odsto glasača, u televizijskom nastupu je ovu tvrdnju nazvao „jednom od grešaka kampanje za izlazak” i poručio da je u zabludi onaj ko je zbog ovoga zaokružio samostalnost.

Zanimljivo je da je posle istorijskog referenduma Faraž napustio politiku. Bivši lider desničarskog UKIP-a sada tvrdi da je ekstremna desnica u Britaniji uništena zahvaljujući njemu. U prilog podseća da je postojala ekstremno desničarska stranka BNP koja je etiketirala ponajviše Jevreje i crnce, ali ju je razbio jer je mnoge njihove birače privoleo sebi. Sebi, koji nije protiv bilo koga, već samo „stavlja Britance na prvo mesto”.