Rezervni mehanizam za „crnu kutiju" aviona

23. 08. 2016. 11:54

Подаци о лету бележе се у такозване црне кутије (Фото Д. Јевремовић)

Kada je 8. marta 2014. godine nad vodama Indijskog okeana bez traga nestao avion malezijske kompanije na letu MH370, svet je bio zaprepašćen činjenicom da i pored savremene tehnologije, neki avioni nisu neprekidno na radaru i o njihovoj poziciji može samo da se nagađa. Jedna kanadska kompanija je razvila instrument koji se instalira na sam avion, pa njegovo kretanje, sa velikom preciznošću, može da se prati satelitski.

Veza sa malezijskim avionom na letu MH370 izgubljena je samo sat vremena po poletanju iz Kuala Lumpura za Peking. Kretanje aviona je jedno vreme praćeno radarom malezijske vojske i satelitskim sistemom „Inmarsat” kojim se povremeno proverava rad avionskih motora. U jednom trenutku, iznad Indijskog okeana, avion je promenio kurs i nestao sa radara. Podaci o letu, odnosno crne kutije, nikada nisu pronađeni.

Ishod ovog tragičnog događaja bi verovatno bio drukčiji da je avion bio opremljen sistemom za praćenje i upozoravanje, poput sistema koji proizvodi kanadska kompanija „Flajt” (Flight).

„Ono što bi bilo idealno je da je na avionu na kontrolnoj tabli bio ugrađen sistem za praćenje, koji ne može da se isključi, koji bi davao informacije o kretanju aviona i o stanju unutar pilotske i putničke kabine”, rekao je izvršni direktor kompanije „Flajt” Tomas Šmuc za „Glas Amerike”.

Automatski sistem ove kanadske kompanije prikuplja podatke o letu pomoću mreže satelita u nižoj orbiti, zvanoj „Iridijum”, koji pokrivaju celu planetu.

Mehanizam instaliran u avionu prikuplja podatke o letu putem unutrašnjih senzora i drugih informativnih sistema i šalje ih na server koji se nalazi na zemlji

Mehanizam instaliran u avionu prikuplja podatke o letu putem unutrašnjih senzora i drugih informativnih sistema i šalje ih na server koji se nalazi na zemlji.

„Ukoliko tokom leta dođe do nekih problema, na osnovu poslatih podataka na Zemlji dobijamo iste informacije koje je zabeležila i crna kutija i emitujemo ih putem nisko-orbitalnih satelita”, objasnio je Šmuc rad novokonstruisanog mehanizma.

Praćenje svega što se dešava u avionu tokom leta ima i druge prednosti.

„Na primer, program za kontrolu goriva prati osam različitih parametara u avionu i daje povratne informacije pilotima, šta da urade da bi smanjili potrošnju goriva.”

Avio-kompanije mogu da dobiju i detaljne informacije o letu, podatke o stanju motora, pa čak i stanju trupa i krila aviona. Kada se unapred zna šta treba da se popravi ili zameni, to može da bude i velika ušteda za avio-kompanije.

Crne kutije su i dalje neophodne, ali „Flajtov” automatski sistem za podatke o letu danas se već rutinski ugrađuje u mnoge nove avione, uključujući „erbas 320” i „erbas 330” kao i avione kanadske kompanije „Bombarder”.