Mediteranske zemlje EU protiv mera štednje
Матео Ренци, Франсоа Оланд и Алексис Ципрас (Фото Ројтерс/Алкис Константинидис)
Od našeg dopisnika
Atina – Uz drastične mere bezbednosti i preko 1.500 policajaca na ulicama Atine, premijer Aleksis Cipras okupio je lidere šest evromediteranskih zemalja na samitu čiji je cilj stvaranje saveza koji bi se usprotivio evropskoj politici žestokih mera štednje i posvetio rešavanju problema bezbednosti i migrantske krize.
Na inicijativu grčkog premijera, predsednici Francuske Fransoa Oland i Kipra Nikos Anastasijadis, italijanski premijer Mateo Renci, malteški Žozef Muskat i portugalski Antonio Kosta razgovaraće o mogućim i neophodnim izmenama u politici Evrope na jednodnevnom skupu.
Biće reči o razvoju, bezbednosti, migrantskoj krizi i potrebi da se oslabi politika drastičnih mera štednje i prihvati blaži odnos prema primarnom suficitu zemalja članica EU. Jedinstvenom bloku koji pokušavaju da formiraju učesnici evromediteranskog skupa pridružila se i Španija, koju predstavlja izaslanik premijera Marijana Rahoja.
Pozdravljajući goste, premijer Cipras je naglasio da je „cilj skupa prihvatanje realnosti da, bez obzira na ideološke razlike, ono što ujedinjuje grupu zemalja jeste Mediteran, zajednički problemi koji iz toga proističu, borba za novu evropsku viziju i bolju Evropu”.
U uvodnom govoru Cipras je naglasio da je istovremeno reč o zemljama koje se suočavaju sa ozbiljnim ekonomskim problemima i za koje je od posebne važnosti borba za pravednije odnose. Takođe, Cipras podvlači da pored ozbiljnih ekonomskih problema, koje same teško da mogu da reše, evromediteranske zemlje predstavljaju i prvu liniju šengenske zone i suočene su sa najvećim pritiskom migranata.
Činjenica da je u Evropi 22 miliona nezaposlenih, da je 7,5 miliona mladih bez šanse da posle školovanja dobije adekvatno zaposlenje, da su sve očigledniji siromaštvo i apatija, nameće potrebu da njen prioritet postane upravo rešavanje ovih problema.
Aleksis Cipras podvlači je vreme drastičnih mera štednje kao jedinog mehanizma prošlost, da je Evropi potreban razvoj, fiskalna stabilnost, ali sa fleksibilnijim finansijskim merama koje će uvažavati ostavljanje prostora za privredni oporavak.
Druga oblast koja mora da bude sastavni deo nove Evrope jeste spoljna politika koja će se zasnivati, pre svega, na viziji mira, sigurnosti i stabilnosti na području Mediterana, a ne samo na isključivoj zaštiti granica.
Migrantska kriza o kojoj je premijer Cipras govorio na skupu ne može da bude problem mediteranskih zemalja i u disproporciji s ostalim delovima Evrope, koja mora da donosi zajednička rešenja bazirana na kolektivnoj odgovornosti i solidarnosti.