Arktik ostaje bez leda u leto 2030. godine
Обим арктичког леда током целе године мери се још од 1979. године (Фото Ројтерс/Б. Коранај)
Vašington – Led na Arktiku se ovog leta smanjio na drugi najniži nivo otkako su naučnici počeli da prate njegovo stanje putem satelita, što je, kako su naveli, još jedan zlokoban signal globalnog otopljavanja.
Kako je izvestio AP, Nacionalni centar za podatke o snegu i ledu u Koloradu u SAD saopštio je da je led prošle subote dostigao najnižu tačku tokom ovog leta, sa 4,14 miliona kvadratnih kilometara. Manje je iznosio samo 2012. godine – 3,39 miliona kvadratnih kilometara, preneo je Tanjug.
Direktor tog centra Mark Serez rekao je da ne bi bio iznenađen ako bi Arktik zapravo ostao bez leda već u leto 2030. godine. To bi, kako je izjavio, moglo ozbiljno da utiče na međunarodnu bezbednost. On je dodao da je uočljiv ukupan silazni trend ledenog pokrivača u severnoj polarnoj oblasti i da nema znakova oporavka kao ni održavanja trenutnog stanja.
Obim arktičkog leda tokom cele godine meri se još od 1979. godine. Inače, septembar je mesec kada debljina ledenog pokrivača u severnoj polarnoj oblasti dostigne najniži nivo u godini, dok najviši nivo obično dostigne u martu.
„Trenutno stanje zaista ukazuje na to da ćemo u narednih nekoliko godina dolaskom toplijeg vremena, stvaranja takvih i sličnih vremenskih uslova, kao i daljim nastavkom klimatskih promena videti dalje gubitke”, ocenio je Ted Skambos, jedan od vodećih naučnika Centra za podatke o snegu i ledu u Koloradu.
----------------------------------------
Zagađeni vazduh najveći ubica
Zagađenost vazduha postala je najsmrtonosnija vrsta zagađenja i od njenih posledica je samo tokom 2013. godine prevremeno umrlo 5,5 miliona ljudi širom planete.
To je četiri puta više ljudi nego što je umrlo od virusa HIV-a i od side, a šest puta više od onih koji su podlegli malariji.
Ovi podaci su objavljeni nedavno u zajedničkoj studiji Svetske banke i Instituta za merenje i evaluaciju zdravlja.
Mala deca i starije osoba najteže su pogođeni zagađenjem, a sićušne čestice poput prašine, koje se prenose vazduhom, nanose najviše štete.
U studiji je takođe navedeno da oko 87 odsto populacije živi u oblastima u kojima je zabeležena viša zagađenost vazduha od dozvoljene i da će jedna od 10 osoba umreti od posledica te zagađenosti.