Bitka s moždanim udarom dobija se u trci sa vremenom
Специјална болница за цереброваскуларне болести „Свети Сава” у Београду (Фото Драган Јевремовић)
Lekari Specijalne bolnice za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava” u Beogradu, prekjuče su uspešno zbrinuli devetnaestogodišnju devojku, kojoj je dijagnostikovan moždani udar. Na sreću, u ovu ustanovu stigla je blagovremeno, samo šest sati nakon prvih simptoma – slabosti ruke i noge i poremećaja govora. Zato je bilo moguće primeniti metodu mehaničkog uklanjanja tromba u mozgu, što je obavila ekipa neurologa na čelu sa dr Slobodanom Ćulafićem, interventnim neuroradiologom sa VMA.
– Sama intervencija trajala je nešto kraće od sata, devojci se vratila moć govora, a nema ni oduzetosti ruke i noge. Sada predstoje detaljne pretrage kako bi se utvrdilo šta je uzrokovalo moždani udar kod ovako mlade osobe, koja nije pušač, ne koristi psihoaktivne supstance, nema dijabetes ni visok pritisak, što su najčešći poznati faktori rizika – kaže dr Milan Savić, direktor bolnice „Sveti Sava”.
Priručnik bi trebalo da bude predstavljen na ovogodišnjem Sajmu knjiga ili na Svetski dan moždanog udara, koji se obeležava 29. oktobra.
– Moždani udar je glavni uzrok teške i trajne invalidnosti uopšte. Stručne literature u Srbiji ima mnogo, ali je malo praktičnih saveta kako živeti posle moždanog udara – objašnjava razloge za objavljivanje ovakve knjige dr Savić.
On veruje da ovakav priručnik može da pomogne i u razbijanju fatalističkog i pasivnog pristupa i mišljenja da posle šloga pacijentima i nema velike pomoći i kvalitetnog života.
Pacijenti posle moždanog udara imaju različite stepene invalidnosti. Nepokretnost, koja ne mora uvek da bude potpuna, najčešća je i najteža posledica. Dr Savić kaže da trećini onih koji su preživeli moždani udar, a koji su trajno vezani za postelju, ovakav priručnik zaista neće mnogo biti od koristi. Međutim, osobe koje brinu o ovim pacijentima tu će naći savete o tome kako da ih najbolje neguju i na šta bi trebalo da obrate pažnju kako se moždani udar ne bi ponovio.
Kako ističe, pamti i slučaj šloga kod još mlađe osobe – bilo je to pre 15 godina, moždani udar je pogodio osamnaestogodišnju devojku, ali je ona imala i urođenu srčanu manu.
Ovakvi primeri uvek pokrenu lavinu pitanja da li se moždani udar može povezati sa naglom promenom vremena, jer smo bukvalno preko noći prešli iz leta u jesen.
Dr Savić kaže da je poslednjih dana zaista povećan broj pogođenih moždanim udarom.
– Minulog vikenda, primili smo čak 40 pacijenata, što znači da su novooboleli popunili celo jedno odeljenje naše bolnice. Međutim, ma kako nas navodilo na zaključak da su promene vremena povezane sa većim brojem šlogova, ta veza do sada nije utvrđena nijednom naučnom studijom – kaže dr Milan Savić.
Kako dodaje, ono što jeste evidentno, hronični srčani bolesnici više reaguju na promene vremena, pa ih indirektno više ugrožava i šlog.
– Profesija kojom se neko bavi nema nikakav uticaj na pojavu moždanog udara. Ali, godine imaju: što smo stariji, veći je rizik od šloga. Drugo, muškarce češće pogađa moždani udar, ali je on decenijama najčešći uzrok smrti kod žena. Ateroskleroza, hipertenzija, pušenje, gojaznost i poremećaj srčanog ritma glavni su faktori rizika – podseća dr Savić.
Inače, Specijalna bolnica za cerebrovaskularne bolesti „Sveti Sava” zbrine 90 odsto svih slučajeva moždanih udara u glavnom gradu. U Beogradu svake godine moždani udar doživi između 5.000 i 6.000 ljudi, a u čitavoj Srbiji oko 24.000.
– Zato stalno ponavljamo apele da se posle prvih simptoma moždanog udara pomoć lekara potraži što brže. Poremećaj govora ili vida, čak i samo nakratko osećaj slabosti u ruci ili nozi, razlozi su da se posumnja na moždani udar i odmah potraži pomoć lekara. Moderne metode koje smanjuju invalidnost posle moždanog udara, efikasne su samo ako se primene u propisanom roku. Pacijent mora da stigne najkasnije šest sati od prvih simptoma šloga da bi lekari mogli da primene metodu mehaničkog uklanjanja tromba. Ili za četiri i po sata da bi primenili trombolizu, davanje leka koji „topi” tromb, čime se otvara začepljeni krvni sud i smanjuju posledice šloga
– zaključuje dr Milan Savić.