Zašto su evroparlamentarci zabrinuli Nikolića
Састанак Парламентарног одбора за стабилизацију и придруживање ЕУ - Србија (ПОСП)
Od dileme do konfuzije – najbolje bi se mogao opisati razvojni put „evromantre” da će Beograd na putu ka EU morati pre ili kasnije da olabavi veze s Moskvom, pa i da uvede sankcije Rusiji.
Posle bojazni koju je izrazio predsednik Tomislav Nikolić da će pitanje srpsko-ruskih odnosa doći uskoro na dnevni red agende evrointegracija, pojedini predstavnici delegacije Evropskog parlamenta koji borave u Beogradu uneli su dodatnu zbrku svojim oprečnim stavovima o ovoj temi.
Nemački socijaldemokrata Knut Flekenštajn tako je juče izneo prilično blagonaklon stav da bi naša zemlja mogla da ima značajnu ulogu u približavanju EU i Rusije.
„Srbija ima dobre odnose s Ruskom Federacijom i može da izađe s idejama za rešenje, a ne treba, kao što neke moje kolege smatraju, da Rusiji uvodi sankcije”, rekao je Flekenštajn.
Za razliku od njega, koji je te reči izgovorio na zasebnom radnom doručku s novinarima, i to iznoseći, kako je naglasio, svoje lične stavove, predvodnik delegacije evroparlamentaraca slovački demohrišćanin Eduard Kukan je posredstvom RTS-a celokupnoj javnosti Srbije poslao sasvim drugačiju poruku. Preciznije – nagovestio je da bi državni vrh Srbije u odnosima prema Rusiji morao da više sluša EU.
„Nema ništa loše u razvijenim odnosima s Rusijom, Amerikom, Italijom, bilo kojom zemljom, ali, ako ste odlučili da postanete članica EU, morate da poštujete pravila te organizacije. I kroz ta pravila, Srbija može da razvija svoje sveukupne odnose s Rusijom”, kazao je on.
Treba se prisetiti da je dilema oko uvođenja sankcija aktuelizovana pre desetak dana.
Tada je Mihael Rot, državni ministar za Evropu u Ministarstvu inostranih poslova Nemačke, takođe socijaldemokrata, u razgovoru sa studentima beogradskog Fakulteta političkih nauka rekao da, „ako je Srbija odlučna u svojoj nameri da bude deo EU, a ne Rusije, onda vas Nemačka podržava u tom pravcu”.
Njegove reči izazvale su oštru reakciju šefa diplomatije Ivice Dačića. One bi možda sad zvučale kao daleka prošlost, ako se izuzme činjenica da je Rot takođe socijaldemokrata i pripada istoj stranci iz koje dolazi Flekenštajn, s potpuno drugačijim stavom.
S druge strane, i Flekenštajn i Eduard Kukan bili su deo delegacije od 11 evroparlamentaraca koji su se prekjuče sastali s Tomislavom Nikolićem. Oni su i članovi mešovitog Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU – Srbija (POSP). Posle susreta s njima, predsednik Nikolić je kazao da su predstavnici kontinentalne skupštine izrazili zabrinutost zbog odnosa Srbije s Rusijom.
„Dakle, ono što će nama biti velika prepreka i problem u finiširanju pregovora s EU, već sada se kristališe, jesu odnosi s Ruskom Federacijom, a to je pitanje koje će doći na dnevni red”, rekao je Nikolić, čije strahovanje ne deli Branko Ružić, funkcioner SPS-a i takođe član POSP-a. On navodi za naš list da je na sastanku s evroposlanicima odnos Rusije i EU bio samo jedna od pomenutih tema, zajedno s migrantskom krizom, neuspelim pučem u Turskoj, verbalnim jačanjem ekstremizma u regionu…
„Zajednički parlamentarni odbor posvećuje pažnju agendi koja je prevashodno vezana za evropski put Srbije, uz sve ostale implikacije koje dešavanja na međunarodnom planu mogu da imaju. Lično, nisam primetio bilo koju vrstu višeg stepena zainteresovanosti evroparlamentaraca za odnose Beograda i Moskve nego inače”, ističe Ružić.
Možda će taj „viši stepen zainteresovanosti” uslediti kad Srbija zatvori pregovarački proces, kao što sugeriše poslanik vladajuće koalicije Marijan Rističević, takođe član POSP-a. Komentarišući Nikolićevu izjavu, on podseća da je „naš stav svakako da Rusiji nećemo uvoditi sankcije i sad nismo ni u obavezi da to uradimo”.
„Predsednik (Nikolić), naravno, ima pravo da ocenjuje situaciju na svoj način, ali mislim da pitanje odnosa Beograda i Moskve ne treba potencirati. Mi smo na putu na kojem treba da sprovedemo reforme i to nam je potrebno bez obzira na to da li ćemo ući u EU ili će ona pre toga doživeti sudbinu SFRJ. Najzad, otkud znamo i da se u Rusiji neće pojaviti neki novi Jeljcin”, navodi Rističević.