Siromašni Svrljig – fantastična opština

08. 10. 2016. 14:05

Како је Сврљиг доспео међу општине које најбоље располажу новцем (Фото А. Васиљевић)

Pitanje je da li bi se svi stanovnici Svrljiga, male opštine u jugoistočnoj Srbiji, složili sa pohvalama Ane Brnabić, ministarke za državnu upravu i lokalnu samoupravu, koja je poslednjih dana nekoliko puta pohvalila ovu lokalnu samoupravu navodeći je kao primer odgovornog raspolaganja budžetom tokom skupštinske rasprave o izmenama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava.

„Svrljig je je fantastičan. To je siromašna opština koja je uspela da joj trošak za plate bude svega 17 odsto budžeta, a republički prosek je 27 procenata. Nemaju dugove i investiraju u svoje građane. Dakle, ostaje im da ulažu u zdravstvo, socijalu, kapitalne projekte. Oni imaju 95 odsto naplate prihoda i nemaju zaduženja”, ponovila je juče Brnabićeva gostujući na RTS-u. Tom prilikom je rekla da voli da pohvali takve opštine, koje iako devastirane, mogu da štede na tekućim rashodima i platama. Lepe reči imala je i za Paraćin, Novu Varoš i Pirot.

Čime je Svrljig fascinirao ministarku?

Jelena Trifunović, predsednica opštine, kaže da nemaju ni dinar kreditnog zaduženja, kao i da partijska knjižica nikome od njenih sugrađana nije pomogla da stigne do željenog radnog mesta.

Svrljig nije član Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), koja okuplja više od 90 gradova i opština, čijim je upravnim odborom predsedavala Ana Brnabić pre nego što je sela u ministarsku fotelju, tako da se ne može reći da ih ministarka zbog toga hvali. Predsednica opštine kaže da nikada ranije nije srela aktuelnu ministarku.

– Racionalno poslujemo već 12 godina kada sam prvi put sela u odborničku klupu u ime Ujedinjene seljačke stranke. Od tada stranačko zapošljavanje u našoj opštini ne postoji. Poštovali smo sve državne preporuke u vezi sa racionalizacijom zaposlenih, kao i poslednju zabranu zapošljavanja. Lokalni dom zdravlja, osnovna i srednja škola nikada nisu bili u blokadi zbog materijalnih troškova – izjavila je Jelena Trifunović u razgovoru za „Politiku”.

Budžet se puni, kako kaže, zahvaljujući efikasnoj naplati poreza koji nije „naduvan” na štetu građana. Niži porezi uslovili su da građani redovno izmiruju svoje obaveze.

Budući da će izmenama Zakona o finansiranju lokalnih samouprava opštinski prihodi od poreza na zarade biti smanjeni na 74 odsto, Svrljig će sledeće godine imati tri miliona dinara manje u budžetu.

Predsednica Trifunović kaže da nema plan za popunjavanje ove budžetske rupe, ali će najverovatnije štedeti na troškovima opštinske uprave.

Pre dva dana, govoreći u Skupštini Srbije, ministarka Brnabić je objasnila da lokalne samouprave imaju tri načina da nadoknade manjak prihoda usled smanjenja poreza na zarade, ali da ne bi trebalo da uvode nove namete. Najvažniji su borba protiv sive ekonomije i ažuriranje imovinske baze podataka. Popis imovine mogao bi da uveća poreske prihode što bi omogućilo eventualno smanjenje poreza i povećanje obima naplate.

Budžetske rupe biće delimično zakrpljene povećanjem minimalne zarade po radnom času sa 121 na 130 dinara, objasnila je Brnabićeva. Međutim, rukovodioci opština nisu preterano optimistični, pogotovo oni koji će zbog novih zakonskih odredbi biti primorani da prodaju imovinu. Tu vrstu finansijske injekcije moraće da iskoriste predsednici opština Paraćin i Pirot.

Saša Paunović, predsednik opštine Paraćin svestan je da je prodaja imovine kratkoročna mera koja će privremeno zakrpiti budžetsku rupu od 30 miliona dinara. Smanjenje broja zaposlenih ne dolazi u obzir budući da javnim službama, kako je rekao, nedostaje 25 odsto radnika. Takođe, porez na imovinu ne može da bude povećan, a svi građevinski objekti su već popisani tako da ažuriranje baze podataka neće rešiti ovu finansijsku nejednačinu.

– Zbog manjih poreskih prihoda kapitalne investicije biće znatno smanjene. Osim toga, moraćemo da ih finansiramo iz kredita, što do sada nismo činili – izjavio je Paunović za naš list.

Njegov kolega Vladan Vasić, gradonačelnik Pirota, naglašava da su nove zakonske izmene „kozmetičke” prirode.

– Prvobitni zakonski predlog o smanjenju poreskih prihoda bio je katastrofalan, ali se plašim da će nam smanjivati prihode od poreza u nekoliko navrata kako bi dobili isti efekat. Naš budžet će sledeće godine biti manji za tri odsto, za taj novac mogli bismo da izgradimo jednu lepu ulicu u gradu ili seoski put. Sada ćemo taj novac da nadoknadimo prodajući zemljište – naglasio je naš sagovornik navodeći da očekuje dodatne prihode od poreza na zarade budući da broj zaposlenih raste.

Predlogom izmena Zakona o finansiranju lokalnih samouprava, koji čeka izglasavanje u Skupštini, predviđeno je smanjenje ukupnih poreza na zarade koji se isplaćuju lokalnim samoupravama. Umesto sadašnjih 80 odsto gradovi će dobijati 77 odsto poreza, a opštine 74 odsto. Ovi prihodi najviše će biti smanjeni u glavnom gradu, i to sa 70 na 66 odsto.