Nemar i nepažnja okidači za požar

Branka Vasiljević

09. 10. 2016. 21:30

Последњи је час да се очисте димњаци (Фото Д. Јевремовић)

Temperature koje se ovih dana u ranim jutarnjim i večernjim časovima spuštaju i do četiri stepena naterale su mnoge sugrađane da već sada u svojim domovima počnu da lože u šporetima i pećima i uključuju grejalice.

Kako se narednih dana očekuje lepo vreme, pravi je čas da se očiste dimnjaci, pregledaju elektroinstalacije, servisiraju plinski uređaji…

Ugašeno 1.538 požara od početka godine
Prošle godine vatrogasci su u prestonici intervenisali 5.705 puta. Od tog broja na teren su zbog požara morali da izađu 4.091 put. U 2.526 slučaja gasili su vatru na građevinskim objektima, a u kućama i stanovima imali su 1.491 intervenciju.  
Ove godine za prvih šest meseci vatrogasci-spasioci na terenu su bili 2.248 puta. Ugašeno 1.538 požara, 1.209 na građevinskim objektima, a od toga 730 u kućama i stanovima.

– U vreme grejne sezone povećan je broj požara u privatnim kućama i stanovima. U 80 odsto slučajeva uzrok je ljudski nemar i nepažnja jer se TA peći, grejalice i peći na čvrsta goriva ne koriste kako bi to trebalo. Do požara dolazi i zbog toga što se na vreme ne pregledaju elektroinstalacije i produžni kablovi koji u većini slučajeva nisu predviđeni za uređaje veće snage. Zbog toga je važno da kablovi imaju sertifikat i da se vodi računa koji uređaji se na njih priključuju – rekao je Rade Milošević, načelnik Uprave za vanredne situacije u Beogradu.

U objektima starije gradnje, zidanim pre 30, 40 godina, najviše problema ima sa elektroinstalacijama. Osim što su stare, one su projektovane za manji broj „elektropotrošača”, a u poslednjih dvadesetak godina ljudi sve više koriste klima-uređaje i kvarcne grejalice. Reč je o aparatima koji su veliki potrošači, preopterećuju instalacije tako da lako dolazi do požara.

– Vrlo je važno gde se skladište ugalj i drvo, jer je potrebno da ne budu blizu instalacija. Jedan od najvažnijih poteza koji vlasnici kuća moraju da urade je da očiste dimnjake. To mora da se radi bar jednom godišnje i to najbolje pre početak grejne sezone, jer se dešava da ptice u dimnjak nanesu grančice, suvu travu i lišće, koji se prilikom loženja lako zapale, a vatra prenese na krov – objašnjava Milošević. 

Kod grejanja na lož-ulje, tečni naftni gas i gas takođe mora se voditi računa o skladištenju, servisiranju uređaja i kontroli delova koji zahtevaju periodično menjanje, poput ventila i gumenih creva koji spajaju instalaciju sa grejnim telom.

– Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na odlaganje pepela u kome ne bi smelo da bude žara, pa je naš savet da se on potpuno ohladi u metalnim posudama napunjenim vodom pa tek onda baca. Kvarcne peći ne treba držati blizu zavesa, lako zapaljivih materijala i nameštaja i potrebno je isključiti ih kada se izlazi iz stana.

U slučaju da se na duže napušta dom, bilo bi poželjno ugasiti vatru u šporetima i pećima – kaže Milošević i ističe i apeluje na roditelje da decu ne ostavljaju samu blizu vatre i grejnih tela.