Dijalog o ulozi Stepinca do Drugog svetskog rata

Jelena Čalija

17. 10. 2016. 18:38

Алојзије Степинац, Загреб катедрала (Фото Википедија)

Posle prvog sastanka u Rimu, na kojem je utvrđena metodologija rada, komisija je susretom u Zagrebu započela sa radnim sednicama komisije koja će proučavati istorijsku ulogu Alojzija Stepinca. Prema ranijim najavama, komisija će prvo razmatrati biografiju zagrebačkog nadbiskupa do Drugog svetskog rata. Tek potom, razgovaraće se o istorijskim činjenicama i periodu o kojem Srpska pravoslavna crkva i Katolička crkva imaju suprotstavljena gledišta: ulozi Alojzija Stepinca u Drugom svetskom ratu.

Mešovita komisija, osnovana na predlog pape Franje, sastaće se šest puta u narednoj godini dana, saopšteno je sa poslednje sednice Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održane prošle nedelje. U njemu se podseća i da je u Rimu utvrđen način rada, kako se ističe, prema metodologiji istorijske nauke utemeljene na raspoloživoj dokumentaciji.

„Rad komisije neće imati nikakvog uticaja na postupak kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, koji je isključivo u nadležnosti Svete stolice“, navodi se u saopštenju HBK.

Time se, u stvari, ponavlja stav iz saopštenja Svete stolice objavljenog posle prvog sastanaka održanog sredinom jula u Rimu, u kojem je takođe navedeno da rezultati do kojih komisija dođe neće imati uticaja na Stepinčevu kanonizaciju. Govoreći na ovu temu, patrijarh Irinej izjavio je u nedavnom intervjuu za srpske medije da je „stvar Vatikana“ da li će uvažiti argumente srpske strane u vezi sa ulogom zagrebačkog nadbiskupa u Drugom svetskom ratu. Obraćajući se papi Franji pismom 2014. godine i tražeći da se kanonizacija Stepinca prepusti „nepogrešivom sudu Božjem“, patrijarh Irinej naročito je istakao pokrštavanje Srba u Drugom svetskom ratu koje je, veruje, bilo dobro poznato Stepincu.

O zagrebačkom nadbiskupu, na osnovu dostupne istorijske građe, prvi put direktno razgovaraju predstavnici Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Hrvatskoj, dok radom komisije koordinira predstavnik Svete stolice francuski sveštenik Bernar Ardir, predsednik Papskog veća za istorijske nauke. Delegaciju SPC u ovoj komisiji čine mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, vladika bački Irinej, vladika slavonski Jovan i profesor dr Darko Tanasković, stalni predstavnik Srbije pri Unesku i nekadašnji ambasador naše zemlje pri Svetoj stolici. Među arhijerejima SPC za jednog od najboljih poznavalaca perioda Drugog svetskog rata važi vladika slavonski Jovan, koji je i višegodišnji predsednik Odbora za Jasenovac Srpske crkve. Predstavnici Katoličke crkve u Hrvatskoj u komisiji su zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, biskupi mostarsko-duvanjski Ratko Perić i požeški Antun Škorčević, na čijoj se kanonskoj teritoriji nalazi spomen-područje Jasenovac. Članovi njihove delegacije su i dvojica istoričara, Mario Jareb i Jure Krišto, i obojica se bave periodom Drugog svetskog rata.