Konačno integralni Hristićev „Suton"

Borka Golubović-Trebješanin

21. 10. 2016. 21:00

Из опере „Сутон” (Фото:документација Мадленијанума)

Jedna od najboljih srpskih opera – „Suton”, kompozitora Stevana Hristića prema drugom delu „Dubrovačke trilogije” Iva Vojnovića, u režiji Nebojše Bradića, pod dirigentskom palicom Vesne Šouc, prva je premijera u novoj sezoni zemunskog „Madlenijanuma”. Nacionalna opera „Suton” u integralnoj verziji biće izvedena u subotu uveče 22. oktobra u 19.30 sati u okviru 48. Bemusa. Koreograf je Marija Janković Šehović, kostimograf Marina Medenica.

Priču o ljubavnoj drami dvoje mladih u sutonu i propasti dubrovačke vlastelinske klase dočaraće operski umetnici: Nataša Jović Trivić, Branislava Podrumac, Dušica Bijelić, Nenad Čiča, Aleksandra Angelov, Miodrag D. Jovanović, Mirjana Matić, Dragana Popović, Aleksa Vasić, Ljubomir Popović uz učešće orkestra i baletskih umetnika. Da je ekipa pred velikim scenskim izazovom uverili smo se na jednoj od proba „Sutona” u Madlenijanumu.

„Suton” je kamerna opera, bez hora, napisana 1923, a izvedena 1925. godine. Stevan Hristić je tokom 1953. i 1954. dopisao, dokomponovao baletski čin, od tada postoji samo snimak svite iz baleta na traci u Radio Beogradu. Kako je ova opera u Beogradu, u Narodnom pozorištu izvedena poslednji put 1954. godine, od tada se izgubila partitura baletskog čina, tako da su dva izvođenja u SNP Novi Sad 1994. i 2001. bila bez njega.

– Pre tri godine je je Muzikološko društvo razmatralo plan revitalizacije baštine, u program je stavilo „Suton” kao prvu stvar zato što nije postojala uljudna partitura. Postojao je, naime, rukopis Stevana Hristića koji je bio teško čitljiv, u međuvremenu se razmazao. Pozvali su upravu „Madlenijanuma” da provere da li smo zainteresovani da oni donekle srede materijal i da delo izvedemo na našoj sceni. Tako je sve krenulo. Moje mišljenje oduvek je bilo da je to najbolja srpska opera, kaže za „Politiku” Branka Radović, direktorka Madlenijanuma i dodaje:

– Pripreme za izvođenje opere „Suton” u smislu prepisivanja partiture, baletskih scena, klavirskog izvoda trajale su tri godine. Ovom našem golemom poduhvatu prethodila je i ozbiljna „krimi priča”, potraga za baletskim činom koji je nastao 1954. i od tada se više nigde nije pojavio. I SANU i Muzikološki institut dali su se u potragu za partiturom, budući da je svuda po enciklopedijama pisalo da je izgubljena. I eto, desilo se čudo! Imamo posebno zadovoljstvo što ćemo ove jeseni izvesti novu kompletnu verziju „Sutona”.

I reditelj Nebojša Bradić je takođe više meseci naporno radio, ali kaže da ne žali trud jer je posao na našoj operskoj klasici veliki izazov.

– Iza umetničke ekipe koja je angažovana u radu na operi „Suton” je ozbiljan rad. Operska klasika nema veliki obim u našoj literaturi. Ovo je prva velika srpska opera rađena po libretu Vojnovića i nosi priču iz tradicije dubrovačke književnosti. Ovo je za nas bio sasvim nepoznati teren budući da smo morali da savladamo materijal koji nije iz fundusa, kao što se obično rade opere koje imamo na repertoarima, objašnjava Bradić.

Mecosopran Nataša Jović Trivić tumači lik Mare Nikšine Beneše koju je svojevremeno tumačila slavna Melanija Bugarinović.

– Mara je vlastelinka, njen suprug je bio knez i njena porodica u tom trenutku više nema hleba da jede. Ipak, Mara sve vreme zadržava gordost aristokratije ne prihvatajući ono što donosi sutra: da se sve raspalo, da su došla druga vremena, zapravo pokušava da sakrije to stanje, objašnjava Nataša Jović Trivić koju smo na sceni zatekli sa Dušicom Bijelić koja tumači jednu od Marinih ćerki.

– Pavle je treća i najmlađa ćerka koja želi da promeni neke stvari. Pavle vidi da sve propada i svoj spas traži u ljubavi koju oseća prema kmetu Luju Lasiću koji je lep i bogat, kaže Dušica Bijelić.

Oko ovog projekta preplele su se sudbine i imena trojice akademika: Stevana Hristića, Iva Vojnovića i Jovana Dučića čija je pesma „Snovi” deo integralne partiture, a poslužila je i za jednu od vodećih arija.