Najbolji izdavači „Klio" i „Laguna"

Mirjana Sretenović

27. 10. 2016. 13:43

Издавачи године Клио и Лагуна (Фото А.Васиљевић

 

Nagradu za izdavača godine dele izdavačke kuće „Klio” i „Laguna”, odlučio je žiri 61. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga.

U obrazloženju žirija koji je radio u sastavu: prof. dr Dragan Simeunović, predsednik, mr Milica Lilić, prof. Slobodan Kanjevac, Dragana Kovačević i Slobodan Zubanović navedeno je da „Klio” već godinama spada u red naših najplodnijih, i po izdavačkom dijapazonu, kao i po objavljenim sadržajima, najkvalitetnijih izdavača. „'Klio' je napravio značajan iskorak u smeru još dinamičnije i selektivnije izdavačke produkcije, još više težeći nego ranije aktuelnim sadržajima iz domena književnosti, nauke i umetnosti.

Izdavač 'Laguna' godinama zauzima vodeće mesto među izdavačima po broju izdanja i broju autora ovenčanih najznačajnijim književnim nagradama (Nobel, Buker, NIN i druge).

Ovaj izdavač u podjednakoj meri promoviše domaće i strane prozne pisce kao i popularnu knjigu i tako održava interesovanje široke čitalačke publike.

Posebnu pažnju poklanja literaturi za decu i mlade. 'Laguna' zajedno sa nekoliko drugih izdavača donekle uspeva da popuni prazninu u našem izdavaštvu posle nestanka državnih izdavačkih giganata koji su svojim opusom obeležili istoriju izdavaštva u Srbiji u drugoj polovini 20. veka”, piše u obrazloženju žirija.

Žiri je odlučio da nagrada za izdavački poduhvat 2016. godine ravnopravno pripadne knjigama: „Putopisi” Grigorija Božovića u izdanju Zavoda za udžbenike iz Beograda, i knjizi „Srbija, gradovi, opštine, naselja”, prof. dr Stevana M. Stankovića, u izdanju „Službenog glasnika” i „Pravoslavne reči”. 

Nagrada za dečju knjigu godine pripala je antologiji  „Najlepše pesme za decu”, priređivača Nenada Simonovića, u izdanju „Tanesija”, i delu „Lola – pas detektiv”, u izdanju Interpresa, autorke Une Babić, učenice četvrtog razreda osnovne škole „Laza Kostić” na Novom Beogradu.

Kao najbolji izdavači iz dijaspore u 2016. nagrađeni su Književna zadruga srpskog narodnog vijeća iz Podgorice za knjigu „Apoteoza srpskim guslama” Dejana Tomića, i suizdavači Narodna univerzitetska biblioteka Republike Srpske i „Službeni glasnik Republike Srpske” za knjigu „Petar Kočić – S planine i ispod planine i druga proza”.

Posebno priznanje za doprinos u oblasti nauke pripala je sledećim delima: „Hrišćanstvo i islam” Vladete Jerotića, u izdanju kuće Ars libri, „Mihajlo Pupin – najveći hrišćanin među naučnicima”, grupe autora, u izdanju Fondacije Mladen Selak i „Preporoda”, i „Hermeneutika kao politika”, Akademske knjige, čiji je autor Stenli Rozen.

Specijalno priznanje za knjigu dobili su Milivoje Pavlović za „Venac od trnja za Danila Kiša”, izdanje „Službenog glasnika”, i trotomno izdanje „Vizantijsko nasleđe i srpska umetnost 1–3”, grupe autora, čiji su izdavači: Srpski komitet za vizantologiju, Službeni glasnik, Vizantološki institut SANU.

Specijalno priznanje za izdavača dobila je i Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani” iz Kraljeva za ediciju „Povelja”.

Žiri u sastavu Jugoslav Vlahović, Tijana Kojić i Olivera Batajić Sretenović doneo je odluku da nagradu za najlepšu knjigu ponese edicija knjiga „Ars/Tehne” izdavača Fakulteta za medije i komunikacije iz Beograda, u opremi Boruta Vilda. Specijalno priznanje za mladog dizajnera pripalo je Jani Vuković za opremu knjiga izdavačke kuće „Arete” iz Beograda.