Šta čeka Silicijumsku dolinu posle Trampove pobede

Ankica Marinković

10. 11. 2016. 20:05

Представници фирми из Силицијумске долине донирали 60 пута више новца за кампању Клинтонове него за Трампа (Фото Ројтерс/М. Сеџар)

I pored toga što su dve najmoćnije američke industrije – Holivud i Silicijumska dolina – bile na strani njegove protivnice Hilari Klinton, republikanski kandidat Donald Tramp uspeo je da se domogne predsedničkog mesta. Nakon šoka koji je njegov izbor izazvao, ne samo u filmskim i tehnološkim krugovima, nameće se pitanje kakva će biti Trampova politika prema američkim internet gigantima kao što su „Gugl”, „Fejsbuk”, „Majkrosoft”, „Epl”, „Tviter”, „Amazon”...

Poziv na otcepljenje Kalifornije 
Nezadovoljni zbog Trampove pobede, pojedini investitori u start-ap firme Silicijumske doline pozivaju preko društvenih mreža na otcepljenje Kalifornije. To je ideja jednog od ulagača u „Uber”, servis za taksi prevoz preko mobilne aplikacije, koji smatra da, kao najjača ekonomija u SAD, ova savezna država treba da se osamostali i da se zove Nova Kalifornija.

Zasad se na to pitanje teško može odgovoriti s obzirom na to da novi šef SAD u izbornoj kampanji nije previše govorio o planovima za tehnološku industriju. Međutim, ukoliko bi novoizabrani predsednik hteo da bude osvetoljubiv, predstavnici firmi iz Silicijumske doline i te kako bi imali razloga za strepnju, s obzirom na to da su, prema pojedinim izveštajima, donirali 60 puta više novca za kampanju Klintonove nego za Trampa.

Osim toga, u pismu javnosti od pre nekoliko meseci, lideri 140 američkih tehnoloških firmi naveli su da kandidat Republikanske stranke predstavlja „pretnju po inovacije”. Jedini koji je podržao njujorškog milijardera na putu do Bele kuće bio je Piter Til, suosnivač servisa za onlajn plaćanje „Pejpal” i član upravnog odbora „Fejsbuka”.

Iako je Trampov odnos prema internet biznisu nejasan, na osnovu dosadašnjih obećanja moguće je sa nevelikom izvesnošću naslutiti kako će nova administracija postupati u vezi sa važnim pitanjima iz oblasti informacionih tehnologija.

Prema proceni američkih medija, najveća je briga za opstanak pravila o neutralnosti interneta. Taj princip, prema kojem su provajderi dužni da celokupni internet saobraćaj tretiraju na isti način, tj. ne smeju da ubrzavaju ili usporavaju pristup određenim sadržajima, uvela je prošle godine administracija Baraka Obame, a Tramp je to pre dve godine na „Tviteru” prokomentarisao kao „Obamin napad na internet”.

Kada je „Epl” odbio da otključa „ajfon” teroriste iz San Bernardina, novi predsednik se tome usprotivio, preteći bojkotom „Eplovih” proizvoda. Tada je najavio i da će se boriti da firma osnivača Stiva Džobsa vrati proizvodnju iz Kine u SAD.

Još jedan razlog za brigu Silicijumske doline, koja je u Obamino vreme videla sebe kao ekonomski i socijalni motor digitalnog milenijuma, jesu Trampovi antiimigracioni stavovi. Naime, veliki broj IT stručnjaka dolazi iz Indije, evropskih i drugih zemalja. Za njih Tramp smatra da su dobili posao ne zbog svojih veština, već zato što manje koštaju.

Pojedini analitičari zabrinuti su za slobodu interneta s obzirom na Trampovu najavu da će zbog aktivnosti članova i pristalica terorističke organizacije Islamska država, zatvoriti delove interneta, iako nije objasnio na koji način planira to da ostvari.