Dodik uzvraća na optužbe da je „diktator"
Милорад Додик (Илустрација Д. Стојановић)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Pošto je od političkih protivnika dobio kvalifikacije „autokrate” i „diktatora”, Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, pojasnio je sporne delove svog stranačkog govora koji je opozicija predstavila kao odmazdu Vlade RS prema opštinama u kojima nije pobedio blok oko SNSD-a, u čemu su u Savezu za promene prepoznali „fašističke metode”.
Dodikov nedavni govor pred stranačkim organima, u kom je sem donošenja takozvane crne knjige najavio i korekciju odnosa prema opozicionim opštinama, u Savezu za promene prepoznaju kao „rušenje ustavnog poretka RS” i „podelu srpskog naroda”, procenivši kako se radi o „fašističkim metodama” koje propagira „diktator”.
Predsednik RS smatra da su u Sarajevu bili frustrirani, kada su videli da je Klintonova izgubila i da to treba da se gleda i sa izlaskom Britanije iz EU, kada je predsedavajući Saveta ministara BiH Denis Zvizdić govorio da su izgubili najboljeg partnera u EU. „Pozicija Izetbegovića sada je loša iz mnogo razloga. Erdogan je u Turskoj doživeo nekoliko političkih poraza i više nije što je bio, a SDA ga je smatrao ocem nacije. Nismo naivni da očekujemo dramatične promene, ali to su teme za važne razgovore unutar RS”, kaže.
Dodik smatra da će Trampova pobeda rehabilitovati i ojačati pojedine političke snage u samoj Evropi i ponavljajući svoj stav o NATO-u kaže da će „narod na referendumu reći da li će u NATO ili neće i da je, koliko zna, to stav i SDS-a.
Ponavlja da Srpska neće u NATO dok god je Srbija izvan, da Srpska ne želi da ima granicu NATO-a na Drini i da politika RS ostaje članstvo u EU.
Dodik pak uverava da je prilikom najave „crnih knjiga” mislio na članove stranke koji su se okoristili o SNSD i koji su ulazeći u aranžmane s drugim partijama „pribavljali određene funkcije”. „Ne vidim šta je sporno, to je partijska stvar, takvi moraju biti na strani negativnog odnosa stranke prema njima”, kaže Dodik.
O pitanju navodne odmazde prema opštinama i stavljanju u nemilost Vlade RS nekolicine onih u kojima je pobedila opozicija, Dodik uverava da se taj deo njegovog govora odnosio na potencijalni ulazak njegove partije u vlast u onim opštinama gde nije pobedio načelnik iz koalicionog bloka.
Za govor u kom je najavio drugačiji odnos prema tim sredinama, Dodik kaže da se to odnosilo na to da neće biti priklanjanja skupštinskim većinama u tim opštinama i da SNSD neće dati svoje glasove da oni prave vlast.
„Svako ko posluša šta je rečeno na stranačkom, dakle internom skupu, videće o čemu je reč. Nikom od načelnika iz bilo koje opštine nije zatvorena nijedna republička institucija”, kaže Dodik.
Međutim, Dodik u partijskom govoru jeste sugerisao da se prilikom političkih poseta zaobilaze lokalni funkcioneri iz drugih političkih opcija i da se tako „pomažu samo naše organizacije”.
Nakon što je pojasnio uzroke „zabune”, Dodik se rado pozabavio i motivima koji su Savez za promene nagnali da olako iznesu kvalifikacije o „diktatoru” i „fašističkim metodima”, rekavši da „izborni gubitnici nastavljaju s politikom koja ih je i koštala izbora”. „U Kini sam razgovarao o izgradnji termoelektrane ’Gacko 2’, bolnice u Doboju i auto-puta u Bijeljini, što su opštine gde je na vlasti SDS”, kaže Dodik.
Ne samo, nastavlja Dodik, da se opozicionari rado odazivaju lideru SDA Bakiru Izetbegoviću na razgovore o pitanjima bitnim za BiH, a izbegavaju one o Srpskoj, već u njihovim redovima očito nema sluha da je trenutak za sabornost u svetlu promena na svetskoj pozornici pa nalaze izgovore da izbegnu razgovore o važnim pitanjima za RS. Ceni da su optužbe za „fašizam” strašne i da opozicija nije videla nikakvu poruku ni iz nedavno održanih lokalnih izbora, kao ni iz globalnih promena.
„Ako oni, na primer, smatraju da pobeda Donalda Trampa u SAD uz sve ostale promene u svetu i refleksije na BiH nije trenutak u kom treba da sednemo i skupa sagledamo šta to znači za naš narod, kako se postaviti, kako izvući benefite ako je to moguće – a mislim da jeste – najpre u povratku na izvorni Dejton, onda neka nastave da se bave nebitnim stvarima do kojih dobacuju njihovi politički dosezi”, kaže Dodik.
On se zapitao i zašto je nekima sporno to što podržava Norberta Hofera na izborima u Austriji, kog smatra prijateljem srpskog naroda, a ne pronalaze spornom podršku koja je za Hilari Klinton upućena iz Sarajeva za koju su organizovani i javni skupovi podrške.
On je za Radio-televiziju RS procenio da je dolaskom nekih drugih ljudi na vlast u SAD umesto Klintonovih vreme da se na drugi način progovori o istini o Markalama, Tuzlanskoj kapiji...
„Da li je ovo trenutak za istinu? Baš me briga da li će ovo sada naljutiti neke ljude u Sarajevu. Ja hoću istinu. Hoćete to da zaboravite gospodo iz opozicije? Ja neću da zaboravim. Ovo treba da se vrati na dnevni red.”
Smatra da je opozicija pre izbora imala vlast u daleko većem broju opština i da tamo „ništa nisu uradili”, kao i da su deo vlasti na nivou BiH, gde takođe „ništa nisu uradili” i da je „jedina konstanta samo u tome kako ’opljuvati’ Milorada Dodika”.