Barbarikum na dolovima Dolova

08. 12. 2016. 08:15

Пекара са две пећи из античког периода (Фото: О. Јанковић)

Dolovo – Na zatalasanim poljima i doljama atara sela koje po njima i dobi ime – Dolovo, u doba antike i srednjeg veka doseljavala su se, živela i sa njih nestajala varvarska plemena – Dačani, Sarmati, Limiganti i rani Sloveni. Za sobom su ostavljali sve što su napravili i imali, pa tako na kilometar od današnjeg naselja i prostoru nekada seoske ciglane, tim arheologa na čelu sa višim kustosima pančevačkog Narodnog muzeja, mr Vojislavom Đorđevićem i Jelenom Đorđević, samo u ovogodišnjoj kampanji projekta „Sistematska arheološka iskopavanja lokaliteta Ciglana u Dolovu”, koji je finansijski podržalo Ministarstvo kulture, u okviru konkursa za zaštitu arheološkog nasleđa, pronašao je 50 zemunica iz antičkog perioda i srednjeg veka.

Prva istraživanja na ovom lokalitetu započela su još 2013. godine sondiranjem terena, a poslednje dve u toku su sistematski radovi. U širokim iskopima na prostoru od oko 300 kvadratnih metara za tri godine otkriveno je i istraženo više od 90 arheoloških objekata i celina u okviru nekoliko naselja iz perioda antike (3. do 5. veka), ranog (8. do 10.) i zrelog srednjeg veka. Po rečima mr Vojislava Đorđevića lokalitet je veoma specifičan, nalazište bogato, pa i stratigrafski složeno, tako da i posle nekoliko godina rada na terenu ima još mnogo posla, jer se prepliću tragovi više plemena u različitim periodima. „Pronašli smo više vrsta stambenih objekata, pre svega zemunice ukopane duboko u les i nadzemna staništa i ekonomske jedinice: trapove – ostave za hranu, zemljane kalotaste peći i rovove. Posebno je bogat nalaz pokućstva, posuđa, proizvoda kućne radinosti, pa i zanata, koji se meri hiljadama komada, najviše fragmenata grnčarije i drugog pokretnog materijala. Burno se živelo na ovom terenu. To se pre svega odnosi na varvarska plemena koja su živela u južnom Banatu, u „barbarikumu”, u neposrednoj blizini granice Rimskog carstva i rane Vizantije. Objekti, koji su ukopani jedni kroz druge, govore nam o dinamičnom dešavanjima i čestim smenama populacije”, kaže mr Đorđević za „Politiku”.

Prostor je očigledno bio pogodan za život zbog blizine vodotokova, koji su se usekli u dolove. Iako je naseljavanje očekivano, Đorđević ukazuje da je malo istraženih naseobina iz doba antike, a ovo dolovačko je jedinstveno u široj okolini. Time je istraživanje značajnije, jer će saznanja o pronađenim objektima i predmetima upotpuniti sliku o ljudima koji su u dalekoj prošlosti boravili na ovom prostoru.

Nažalost, najveći deo nalazišta je u velikoj meri uništen višedecenijskim radom poljske ciglane, a preostali sačuvani zauzima oko 2,5 hektara, što otvara mogućnosti za dalja sistematska istraživanja. „Nalazište je izuzetno izloženo rizicima. Arheološki slojevi i celine služe meštanima kao pozajmište za glinu i pesak, te se konstantno potkopavaju i urušavaju. Lokalitet je izložen i protivzakonitim, pa i kriminalnim delovanjem „arheologa” amatera, divljih kopača i detektoraša, čije prisustvo je vidljivo. Cilj ovog projekta jeste i zaštita preostalog dela lokaliteta u što većoj meri”, dodaje mr Đorđević.

Iskopavanja na ovom potesu, prema procenama pančevačkih arheologa, može da traje i više od deset godina. Za sada, izvesno je da će biti nastavljena narednog leta, između ostalog i zato što u Banatu za sada nema naselja iz tog vremena koja su istraživana u većem obimu. Pronađeni materijal će biti obrađen i konzerviran u pančevačkom muzeju, delom i izložen, što će veruju u Gradskoj upravi Pančeva, po ugledu na svetske trendove potpomoći i razvoj turističkog potencijala grada.