Treća sreća za obnovu bioskopa „Balkan"

Daliborka Mučibabić

08. 12. 2016. 18:05

За уређење унутрашњости биоскопа потребно је, процењује власник, око два милиона евра (Фото: Ж. Јовановић)

Oglas da se zdanje bioskopa „Balkan” u Ulici braće Jugovića izdaje danas će biti skinut sa prozora tog objekta. Na takav potez Saša Marčeta, vlasnik „Balkana”, koji je u zatvoru proveo šest meseci zbog mahinacija u kupovini tog bioskopa od Nikole Đivanovića – koji je takođe zaglavio iza rešetaka zbog uništavanja „Beograd filma” – odlučio se posle, kaže, neuspešne višemesečne potrage za zakupcem.

U nju je, tvrdi za naš list, krenuo jer nije imao novca da završi renoviranje unutrašnjosti zdanja, koje je spomenik kulture. Tu obavezu Marčeta je nametnuo potencijalnom zakupcu, koji je trebalo da prostor u kome je nekada bila jedna od najstarijih bioskopskih sala sa galerijom vrati u prvobitno stanje kako bi tu ponovo mogli da uživaju ljubitelji „sedme umetnosti”. To mu, očekivano, nije pošlo za rukom jer ko bi imao interes da uloži dva miliona evra, koliko Marčeta procenjuje da je potrebno za sređivanje zdanja, a da povraćaj novca, pa i profit, treba da ostvari od trenutno neisplativog biznisa kakav je prikazivanje filmova.

Marčeta: Đivanović nema veze sa „Beobanom”
„Beobana” je u Agenciji za privredne registre kao svoju delatnost upisala prikazivanje filmova. Direktor je Saša Marčeta, a kao vlasnik navedena je „Zirosam partners limitid”, kiparska firma koju je Nikola Đivanović osnovao 2007. godine kako bi preuzela „Beobanu”, odnosno „Balkan”. Potom je „Beobanu” kupio Marčeta, koji i danas stoji iza nje. On tvrdi da Đivanović više nema nikakve veze sa „Beobanom”: nije u vlasničkoj, niti u upravljačkoj strukturi tog privrednog društva.

Čak i da deo objekta u podzemnim etažama pretvori u restoran ili kafić, što bi mogao prema projektnoj dokumentaciji, teško da bi novac bio u stanju da brzo povrati. Tako se Marčetina ideja da, kaže, opipa tržište pretvorila u nemoguću misiju. Pre bi se moglo reći da je on, u stvari, tražio potencijalnog kupca.

– Agenciji koju sam angažovao da izda objekat obraćao se Branislav Lečić, koji je u deo zdanja hteo da smesti glumačku akademiju, ali to mi nije odgovaralo. Bilo je i onih koji su hteli da zakupe zgradu isključivo za komercijalne delatnosti, na šta nisam pristao – ističe Marčeta.

Ako je odustao od izdavanja, nije od prvobitne ideje da bioskop „Balkan” vrati u funkciju. Veruje da će mu se posrećiti i da će iz trećeg puta uspeti da renovira enterijer i bioskop otvori do novembra 2018.

– Pokušaću da dobijem komercijalni kredit za rekonstrukciju. Tražiću podršku grada i medija kako bi Beograd ponovo dobio bioskop koji je deo njegove kulturne baštine. Želim da „Balkan” ima modernu kino-salu, a pratiće je i ugostiteljska delatnost. Koncept „Balkana” biće sličan „Akademiji 28” – optimista je Marčeta.

I ranije je imao velike planove za to zdanje, ali nije mu išlo kao po loju. Bioskop „Balkan”, odnosno firmu „Beobana”, na koju je on prepisan nakon što je Nikola Đivanović u mutnim vodama privatizacije rasparčao „Beograd film”, Marčeta je kupio 2008. Kako je on vlasnik kladionice „Maks bet”, tada se spekulisalo da namerava da tu kino-salu pretvori u kockarnicu.

Rasparčavanje „Beograd filma”
Nikola Đivanović, koji je „Beograd film” kupio 2007. godine, rasparčao je to preduzeće na 14 zavisnih firmi, od kojih je svakoj prepisan po jedan bioskop. Potom su fantomske kiparske firme, iza kojih je stajao Đivanović, preuzele većinu bioskopa i preprodavale ih jedna drugoj, pri čemu je većina dobiti utajena i od poreznika i od malih akcionara, radnika „Beograd filma”. Đivanović je tako pribavio imovinsku korist od oko tri miliona evra.

Pre šest godina počeo je obnovu „Balkana” popravkom krova i izgradnjom podzemnog dela objekta, ali je uhapšen i osuđen na šest meseci zatvora zato što je bioskop kupio od Đivanovića gotovinom. Time mu je pomogao da lažnim knjigovodstvom umanji porez na dobit i izbegne isplatu dividendi malim akcionarima, radnicima „Beograd filma”, najstarijeg srpskog preduzeća za proizvodnju, distribuciju i prikazivanje filmova.

– Zatvorsku kaznu odslužio sam u Somboru – kaže Marčeta.

Gradilište u centru prestonice bilo je pusto do septembra 2014, kada su se građevinski radnici opet pojavili zato što je Marčeta izmirio dugove i sređivanje je moglo da se nastavi. Ponovo je angažovana firma „As komerc stan”, ali ovog puta da obnovi fasadu. U to se uverila ekipa „Politike”, koja je u zgradu „Balkana” ušla u novembru 2014, a nova fasada, u skladu sa uslovima gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, završena je u proleće prošle godine. Prostor gde je nekada bila bioskopska sala (oko 500 kvadrata), sa galerijom koja je srušena, bio je sledeći na redu za uređivanje. Ali, tada je Marčeti ponestalo novca.

– Sudskim putem ove godine naplatili smo fasadu koju smo obnovili. I raskinuli smo ugovor sa „Beobanom” – kaže Milutin Manojlović, direktor „As komerc stana”.