Ni ratari ne mogu bez ekonomike
(Фото Фонет)
Zrenjanin – Sistem vođenja računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima (FADN) primenjuje se u zemljama Evropske unije, a u njemu se našlo i 60 poljoprivrednika iz Srbije.
Među njima je i Zrenjaninac Miroslav Vukov koji za „Politiku” govori o prednostima uvođenja modernog poslovanja i u poljoprivredi kako bi se naši ratari mnogo lakše prilagodili evropskim tendencijama.
Objašnjavajući potrebu direktnijeg uvođenja ekonomske logike i u agraru, Vukov objašnjava da FADN omogućava stalan uvid u poslovanje poljoprivrednog gazdinstva i nudi podatke o strukturi, proizvodnji, prihodima i rashodima, a stalno se vodi računa o kriterijumima propisanim evropskom regulativom, ali i nacionalnim propisima.
Prate se i promene na gazdinstvima u toku kalendarske godine. To zemljoradnicima omogućava da ekonomičnije rukovode svojim poslovanjem, a kreatorima poljoprivredne politike pruža mogućnost da ocene efekte sprovedenih mera, da lakše prepoznaju kako država treba da podstiče, za nas veoma važnu granu.
– Ako se pristupi ovakvom praćenju proizvodnje, onda se brzo dolazi do podataka za pouzdane ekonomske analize i ocene iz kojih i kreatori poljoprivredne politike najlakše mogu da imaju uvid u stanje i da, po potrebi, donose mere – kaže Vukov.
Nakon trogodišnje primene FADN-a na svom imanju, on je uvideo da su takozvani specifični troškovi, vezani za seme, hemijsku zaštitu bilja, veštačka đubriva i drugo, manji od proseka u široj grupi iste ratarske proizvodnje.
Racionalizovana je i nabavka i potrošnja repromaterijala, pogotovo đubriva.
Međutim, režijski troškovi: gorivo, održavanje i zakup mehanizacije i zemljišta, veći su od proseka grupe, a tome su doprineli stari traktori, najam kombajna za žetvu, kao i veća potrošnja goriva zbog usitnjenih i razbacanih njiva.
Posvećujući više pažnje ekonomici svog gazdinstva, Vukov je došao i do veoma interesantnih i vrednih saznanja, a koja se kod naših ratara uglavnom zanemaruju. Tako on konstatuje da mu je imovina veoma vredna, ali profit nije adekvatan.
Zemljište koje je kvalitetno i u blizini grada vredi negde oko 350.000 evra, a traktori i druga mehanizacija oko 50.000. Sa ovolikim kapitalom, međutim, nema neku naročitu zaradu.
Ona mesečno iznosi oko 80.000 dinara, kolika je, tvrdi on, i plata bolje frizerke, kojoj je za delatnost potreban simboličan kapital, minimalan poslovni prostor i kudikamo jeftinija sredstva za rad.
U projektu uvođenja evropskog sistema takođe je došao do saznanja da voćari daleko efikasnije koriste zemlju i mehanizaciju od ratara. Pošto je zemljište sve skuplje, analize pokazuju da ono mora biti daleko bolje iskorišćeno. Rešenje su dve žetve godišnje i okretanje drugim kulturama.
– Ovde se tradicionalno seje kukuruz, pšenica i suncokret, a sada bi se trebalo okretati uljanoj repici, heljdi, sirku metlašu, industrijskoj konoplji – kaže Vukov, koji je kao inženjer mašinstva dugo radio u brodogradnji, a poljoprivredi i porodičnom imanju se okrenuo kada je pre pet godina ostao bez posla.