Cipras ne odustaje od isplate trinaeste penzije
Бесплатна храна за пензионере на једном од њихових бројних протеста (Фото: Ројтерс)
Od našeg dopisnika
Atina – Poverioci postavljaju nove uslove i sve više stežu obruč oko grčke vlade, ali premijer Aleksis Cipras ne odustaje od obećane isplate trinaeste penzije. Ovaj božićni poklon odnosi se na preko 250.000 penzionera koji imaju mesečna primanja manja od 850 evra.
Neretko, sa minimalnim penzijama koje se kreću i do 250 evra, ne živi samo jedan penzioner, već čitava porodica, nezaposlena deca i unuci. To je armija siromašnih, onih koji se nalaze ispod granice preživljavanja i kojima je premijer Cipras odlučio da pokloni najmanje 300 evra, zavisno od visine mesečne penzije koju dobijaju. Tako će, recimo, neko čija je penzija samo 250 evra, a takvih je mnogo, dobiti poklon od 600 evra.
Ispred banaka se od ranog jutra formiraju redovi penzionera koji, iako je vrlo hladno za grčke pojmove, ne odustaju. Konačno, reč je i o poslednjoj prilici za popunjavanje za mnoge vrlo skromne božićne trpeze. Premijer Cipras je odlučio da se iz budžeta odvoji oko 600 miliona evra za jednokratnu pomoć penzionerima koji su, pod pritiskom poverilaca, do sada pretrpeli više od deset raznoraznih smanjenja zbog kojih su njihova primanja umanjenja i do 50 posto.
Ova odluka Ciprasa izazvala je veliko nezadovoljstvo među poveriocima koji su momentalno suspendovali razgovore o kratkoročnim merama za smanjenja duga. Evrogrupa je, ipak, kao najveći poverilac, upravo poručila da je spremna za nastavak razgovora.
U praksi, te mere se odnose na lagano smanjenje duga do 2060. godine uz blagu korekciju kamata i minimalan uticaj na glavnicu duga većeg od 300 milijardi evra. Međutim, to predstavlja mali politički poen za grčku vladu, koja želi da ga shvati kao početak pregovora o restrukturizaciji grčkog duga. Ipak, parlament je i pored pretnji poverilaca izglasao jednokratnu pomoć penzionerima, kao i suspendovanje visokog poreza za grčka ostrva koja su podnela najveći teret migrantske krize. Reč je o Lezbosu, Hiosu, Samosu, Lerosu i Kosu, gde je zbog priliva ogromnog broja migranata turizam, koji je njihov jedini izvor prihoda, pretrpeo žestok udarac.
Premijer Cipras smatra da su poverioci nepravedni, posebno MMF, koji je ponovo postavio nove uslove kako bi učestvovao u programu finansiranja grčkog paketa pomoći. Cipras ističe da je Atina ispunila svoje obaveze i sve uslove i da kao nezavisna zemlja ima pravo da sama donosi odluke. Tako vlada ne namerava da odustane od isplate penzija i suspenzije poreza za egejska ostrva, ma koliko to Grčku moglo da košta.
Poverioci insistiraju da se vlada u pismenoj formi obaveže da je reč samo o jednokratnoj pomoći penzionerima i da će nizak porez za tu grupu ostrva važiti samo godinu dana. Atina odugovlači sa bilo kakvim pismenim obećanjima, čime se ponovo zaoštravaju odnosi sa Briselom ali i Berlinom. Takođe, novi uslovi u vidu dodatnog smanjenja penzija i izmena u poreskom sistemu, koje je upravo postavio MMF, jasno ukazuju na to da se igra nastavlja, da o pravim rešenjima grčkog problema među poveriocima nema ni sloge ni jasnih namera i da oni, po svemu sudeći ostaju – Grčkoj.
Sve češće pominje se opasnost od bankrota, referendum, prevremeni izbori. Premijer Cipras negira ovakve scenarije i tvrdi da će se naći zajednički jezik sa kreditorima, da će iduće godine Grčka izaći iz recesije, da će narodu biti bolje... Sve to, samo da Grci još malo istrpe.
Nova godina, međutim, za Grčku predstavlja novu opasnost. Cipras je pritešnjen između Brisela i Berlina, Turske i izbegličke krize, obećanja koje je dao sunarodnicima i nemoći da ih ispuni, zbog čega mu je popularnost ozbiljno opala. Sukob sa poveriocima zbog, kako oni smatraju, apsolutne samovolje Atine, koja je o svemu, pa i trinaestoj penziji, morala da se konsultuje sa njima, može samo da odlaže konačnu ocenu i zaokruživanje paketa reformi, dakle i početak pregovora o smanjivanju dužničkog bremena.
To može da znači postavljanje dodatnih uslova, pritisak da se zaključi novi memorandum, što Cipras niti želi niti sme da uradi. Referendum o tom pitanju bio bi potvrda da nema dugoročnu strategiju, a prevremeni izbori skupa avantura sa neizvesnim ishodom.