Rat u kablu

Višnja Aranđelović

28. 12. 2016. 22:00

Da li ste ikada dobili umanjen račun za one dane kada ste krivicom operatera ostali bez slike?

A šta se desilo kada su vam po potpisivanja ugovora, uz koji ste dobili i listu određenih kanala, nestali najomiljeniji programi?

Jeste li uspeli zbog toga da poništite ugovor i promenite operatora? Ta pitanja svakodnevno postavljaju korisnici kablovskih usluga, uvereni da njihovim daljinskim upravljačem zaista mogu da biraju kanale po svojoj volji. Ali često pomisle da operater ima neki daljinski upravljač kojim menja uslove, kanale i cenu usluge. 

Krajem septembra javnost je saznala za nezakonito emitovanje kanala iz sistema Antena plus, i to pošto su prašinu podigli RTS, B 92, Prva i Hepi. Tada su horski upozorili da ovaj servis, koji se nalazi u vlasništvu „Telekoma” i JP „Emisiona tehnika i veze”, nezakonito emituje 26 kanala u etru iako dozvolu imaju isključivo za kabl.

Ovaj četverac tada je najavio da će sudskim putem zatražiti naknadu štete koju trpe zbog nezakonitog emitovanja ovih kanala. Pre toga, obratili su se Ministarstvu kulture, skupštinskom Odboru za informisanje i REM-u. Odgovora nije bilo.

Tri meseca kasnije, B 92, Prva i Hepi uzvraćaju udarac. U njihovo ime „Kopernikus kejbl netvork” poslao je na adrese kablovskih operatera obaveštenje u formi ponude, u kojem se navodi da su od 25. novembra u obavezi da plaćaju komercijalnim televizijama nadoknadu za emitovanje njihovog programa.

Ukoliko hoće da u svojoj ponudi  sačuvaju program B 92, Prve i Hepi TV i da uz to da dobiju i sva tri kanala Kopernikus televizije i TV Partizan,  u obavezi su da plaćaju mesečno jedan evro po korisniku plus porez na dodatu vrednost. Budu li se usudili da neovlašćeno emituju pomenute kanale, sledi im zatvor.

Zbunjeni novonastalom situacijom na forumima operateri su se pitali kako je moguće da nešto što je besplatno onima koji programe hvataju preko sobne antene, nije besplatno u kablu. Pravnici kažu da je stvar jasna kao dan, jer zakon ne zabranjuje komercijalnim televizijama da naplaćuju kablovskim operaterima emitovanje svog sadržaja. To je prepušteno tržištu da reguliše.

Ipak, sa javnim servisima stvar je drugačija, pa RTS i RTV ne smeju da traže nadoknadu od operatera. Ali oni su i pošteđeni kablovskih iznenađenja jer su operateri u obavezi da ih besplatno uvrste u svoju ponudu.

I dok traje baražna vatra između televizija i operatera, male kablovske kompanije strahuju da će u ovom ratu one biti kolateralna šteta. Ako pristanu na „Kopernikusovu” ponudu, moraće da podignu cenu svojih usluga uz rizik da će ih napustiti dosadašnje mušterije.

Kako stvari sada stoje, u ovom televizijsko-operaterskom ratu najgore će proći već dovoljno istanjeni novčanici građana. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da, dok su operateri prepušteni tržištu, korisnici su ostavljeni na milost i nemilost onih koji upravljaju kablovskim mrežama.

Možda su antene ipak potcenjene.