Otpor potiskivanju istorije Slovena
Изградња споменика Браниоцима Београда на Новом гробљу (Фото: Лична архива)
Prenošenje dva značajna spomenika naše istorije u centar Beograda – Braniocima Beograda 1914–1918. i Ruske slave – koji se sada nalaze na Novom groblju, kako tvrdi prof. dr Božidar Mitrović, naučnik i predsednik Društva „Objedinjenje Srba” iz Moskve, u arhitektonskom i turističkom smislu bilo bi na korist srpskog duha i opstanka. Posle osam decenija na beogradskom Novom groblju, ne bi trebalo odlagati prenošenje ovih spomenika na dostojno mesto u prestonici, što je bila zamisao i njihovih autora, ali i srpskog naroda tog vremena, tvrdi za naš list Mitrović, inače doktor pravnih nauka i šef Katedre međunarodnog, slovenskog i ekološkog prava Univerziteta MNEPU u Moskvi.
Postavljanje ova dva spomenika u centru Beograda u turističkom smislu bi preporodilo Beograd jer bi o njima moglo satima da se priča, dodaje profesor.
– Mislim da bi to bio doživljaj za sve turiste iz Evrope i drugih krajeva sveta. Ne samo da bi preporodilo Beograd nego bi ga i spaslo da ne utone sasvim u noćne provode i prostituciju, da ne postane turistički Bangkok Evrope. Istorijskim i arheološkim turizmom Beograda i Srbije moramo se suprotstaviti seks-turizmu, koji nam se nameće – kaže prof. dr Božidar Mitrović.
„Objedinjenje Srba” je prvi put tražilo da se spomenici premeste u centar Beograda 2012. godine, u okviru međunarodne naučne konferencije održane u Moskvi.
– Imali smo niz pratećih manifestacija, uključujući i izložbu „Neprekidnost umetnosti Lepenskog Vira” sa 15.000 posetilaca, kada smo demonstrirali kako je nestajala, ali uprkos svemu opstala, kultura i istorija Slovena do 5. veka. Tada sam ukazao da je potiskivanje ova dva veličanstvena spomenika, o kojima govorimo, najočitija ilustracija kako je ova istorija prekrajana i u 20. veku. Primio nas je ubrzo potom pomoćnik ministra kulture Srbije i prosledio zahtev Komisiji za spomenike i nazive ulica i trgova Skupštine grada Beograda – otkriva Mitrović.
Njemu, međutim, još nije stigao nikakav odgovor ni od jedne, ni od druge institucije, ali je u međuvremenu dobio podršku od mnogih organizacija iz Srbije i iz drugih zemalja.
– Međunarodna konferencija „Na izvorištu kulture i nauke” konstatovala je da postavljanje ovih spomenika na Novo groblje predstavlja primer potiskivanja slovenske istorije, započeto još u Rimskoj imperiji. Koristeći metode kriminalistike, na komparativnom uzorku nove istorije rekonstruisao sam tada jednu od najvećih krađa i zločina u istoriji čovečanstva, tj. nestanak istorije Slovena do 5. veka – ističe Mitrović.
Nedavno su građevinari i biznismeni, članovi uprave „Objedinjenja Srba” izvršili procenu prenosa ova dva spomenika u centar Beograda.
– Mislimo da nije u pitanju novac, već volja i svest o neophodnosti ispravljanja ovog greha prema srpskom narodu. Eksperti su procenili novčana sredstva neophodna za demontažu, transport i montažu oba spomenika, bez pripremnih radova na novom terenu i bez poreza i taksi. Iznosi za premeštanje spomenika, tvrdim, nisu uopšte veliki, u poređenju sa time kakva bi korist bila od toga. Izmeštanjem Spomenika zaštitnicima Srbije i Spomen-kosturnice braniocima Beograda 1914–1915, koja je i po ukazanim godinama zasebna celina, dobila bi svoj pravi značaj. Likovne i arhitektonske vrednosti kosturnice i njene sličnosti sa etruskim grobnicama tako bi postale dostupne posetiocima prenosom spomenika. Isto je i sa kosturnicom ruskih dobrovoljaca sa Soluna, koja se nalazi ispod Spomenika ruske slave, koja bi takođe dobila na značaju – navodi Mitrović.
Naš sagovornik veruje da će i Austrija podržati prenos spomenika.
– Njihovim potiskivanjem na periferiju istorije i groblja, potisnuta su i mnoga bitna naučna istraživanja, što se stalno vraća i obija o glavu Slovenima. Turizam je čarolija neprekidnosti. Njime mogu da se bave samo ljudi od ideje, koji osećaju tu neprekidnost duha, muzike, hrane i ukupnosti prošlog, sadašnjeg i budućeg. Mislim da je došao momenat da se razume i realizuje ta ideja cikličnosti, koja će dovesti do prenosa spomenika u centar Beograda – ističe prof. dr Božidar Mitrović.