Igre olimpijske
Dugo živimo u zabludi da znamo šta su olimpijske igre. Mislimo da su kruna, odnosno proslava olimpijskih ideala kroz sportska takmičenja u poslednjoj godini četvorogodišnjeg ciklusa (olimpijade), ispunjenog napornim pripremama sportista celog sveta i trke za olimpijskim normama. Istina je, istini za volju, sasvim drugačija.
Olimpijske igre se održavaju u prvoj godini olimpijade, odnosno novog olimpijskog ciklusa. Tako je to po Olimpijskoj povelji i I olimpijada počela je 1. januara 1896. dakle u godini kada su u Atini održane Prve olimpijske igre modernog doba, a 1. januara prošle godine počela je XXXI olimpijada i u Rio de Žaneiru održane se i Letnje olimpijske igre s istim rednim, obavezno rimskim, brojem, pa tako ispada da su sportisti kvalifikacione norme za nastup u Riju jurili u dve olimpijade – prethodnoj koja se završila 31. decembra 2015. i ovoj koja će trajati do poslednjeg dana 2019.
Iz ove zablude proizlazi i druga zabluda – da se u godini u kojoj se održavaju letnje olimpijske igre, ili najkasnije do 1. februara naredne godine, biraju predsednici i izvršni organi nacionalnih olimpijskih komiteta za naredni olimpijski ciklus, odnosno olimpijadu. Ustvari oni „hvataju” tri godine već započetog olimpijskog ciklusa i prvu godinu narednog...
Bilo nelogično ili ne, iako se u Srbiji ne zna šta je olimpijada i šta su olimpijske igre, za četvrt veka demokratije naučilo se vrlo dobro šta su igre olimpijske.
U njima nema fer-pleja, najnovija takva igra je upravo u toku.
Prvi demokratski period našeg olimpijskog komiteta bio je između dva svetska rata i proticao je u nadjačavanju između srpskih i hrvatskih sportskih radnika, a u vreme socijalizma, naravno i samoupravnog, država je sama upravljala izborom čelnika Jugoslovenskog olimpijskog komiteta (JOK). Niko nije ni pomišljao da kaže jok predloženom kandidatu.
OPŠIRNIJE U ŠTAMPANOM I DIGITALNOM IZDANjU