Amerika i pre Dejtona priznavala Republiku Srpsku

Mladen Kremenović

04. 02. 2017. 15:00

Потписивање споразума у Паризу 14. децембра 1995. (Фото Ројтерс)

Od našeg stalnog dopisnika

Banjaluka – Iz dokumenata američke administracije sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koji su napisani u septembru 1995 (dva meseca pre potpisivanja mirovnog ugovora), vidljivo je da su SAD i pred mirovnu konferenciju smatrale da su Republika Srpska (RS) i Federacija BiH (FBiH) postojeće strukture i da su postojale i pre usvajanja novog Ustava BiH, kao dela aneksa četiri mirovnog sporazuma, pišu „Nezavisne”.   

Ovi dokumenti američke administracije, piše list, napisani su u sklopu pripreme dejtonske konferencije, a deklasifikovani su 1996. pod oznakom NODIS (samo za internu upotrebu) i u njima je istaknuto da RS i FBiH treba da usvoje amandmane na ustave kako bi oni bili prilagođeni novoj strukturi BiH.    

„Da bi (Dejtonski) sporazum bio primenjen potrebno je usvojiti amandmane na postojeći Ustav BiH. Potrebno je postići sporazum o amandmanima na Ustav FBiH. Potrebno je postići sporazum o amandmanima na Ustav RS”, navedeno je u tom dokumentu.  

Takođe, navodi se i to da bi sporazum bio legalno obavezujući, ali da bi „precizan status (BiH) zavisio od unutrašnjih zakonskih propisa dva entiteta”.  

List konstatuje da je iz mnogo navoda u dokumentu vidljivo da SAD smatraju RS i FBiH kao postojeće pravne subjekte, te da su tražili način kako da te strukture budu prilagođene ustavnim nadležnostima BiH definisanim u sporazumu, ali i način da status Ustava BiH bude iznad entitetskih.  

U dokumentima se navodi da je potrebno naći način da dokument (Dejtonski sporazum) potpišu i BiH i FBiH i RS, ali tako da status RS ne bude izjednačen sa statusom BiH. U nastavku je navedeno i ono što se nalazi u samom Ustavu BiH, to jest da BiH nastavlja svoje pravno postojanje, a da entiteti imaju konstitutivni status koje su strane u proceduri potpisivanja sporazuma.

„Sporazum će potpisati bosanske strane (najvjerovatnije FBiH i RS uz, ako je politički moguće i pravno potrebno, prihvatanje od strane BiH).

Svedoci bi mogli biti Hrvatska i Jugoslavija, kao možda i članovi Kontakt grupe ako bude bilo potrebno”, navodi se i konstatuje kako bi sporazum između FBiH i RS trebalo da bude pravno obavezujući, te da bi bila uspostavljena „superstruktura” koju bi činila zajednička vlada, a da bi sporazumom bila definisana prava i obaveze svakog od entiteta.  

Ovi dokumenti zanimljivi su između ostalog i zbog toga što govore o mnogim nesporazumima koji i danas opterećuju politički život u BiH, a najpre kada je reč o nedavnoj proslavi 9. januara kao Dana RS, koje je proteklo uz sporenja oko toga da li je Srpska nastala na taj datum 1992. ili tri godine kasnije u Dejtonu, kada je po mišljenjima iz Banjaluke samo međunarodno verifikovana.    

Međunarodna zajednica je nakon što je Ustavni sud BiH osporio 9. januar – posle čega je Skupština RS usvojila novi zakon i zadržala taj datum kao praznik – konstatovala da se odluke Ustavnog suda BiH moraju poštovati.

Takođe, sukob oko pozicije i uloge entiteta u odnosu na BiH postoji i mimo Dana RS, jer vlasti u RS tvrde da su entiteti (RS i FBiH) strane potpisnice tog sporazuma (kako se to navodi i u američkim dokumentima) i da tako moraju biti tretirane, što ih čini osnovnim elementima u BiH, koje kao takve uz ograničeni suverenitet nose najveće ingerencije i integritet. 

Nasuprot tome, u Sarajevu se uglavnom pozivaju na odredbu Ustava BiH da „BiH nastavlja pravno postojanje” i zastupaju stav da se entiteti moraju „ravnati” prema nivou BiH, ali se čini da ovi dokumenti, kao uostalom i sam Dejtonski sporazum, na izvestan način, daju za pravo obema stranama.     

„Nezavisne” navode kako je najbolji dokaz da su SAD priznale RS pre potpisivanja Dejtona činjenica da je današnji Ustav RS, objavljen u „Službenom glasniku RS” iz 1992, i danas zvanični ustav entiteta koji se nalazi na stranici Skupštine RS, upravo onako kako su SAD i planirale u dokumentima kojima je pripremljena dejtonska konferencija. „Nakon što je usvojen 1992, Ustav RS menjan je jednom 1994, po pet puta 1996. i 2002, te po dva puta 2003. i 2005. godine”, navodi list.