Studenti hotelijerstva sami zarade za školarinu
Фото Бојан Билбија
Visoka hotelijerska škola, jedina te vrste u Srbiji , sa 1.700 aktivnih studenata, uvek ima više kandidata nego što može da primi. Podatak da prosečno 500 studenata svake godine upiše jedan od tri atraktivna smera – gastronomiju, hotelijerstvo ili restoraterstvo – svedoči o velikom interesovanju za ove profesije. Nijedan svršeni student ne završi na birou za nezaposlene, osim ako iz nekih svojih razloga ne želi da radi, ističe u razgovoru za „Politiku” profesor dr Slavoljub Vićić, direktor Visoke hotelijerske škole u Beogradu.
– U proteklih nekoliko godina znatno smo proširili staru zgradu iz 1958, sada je to praktično nov objekat, znatno uvećanih kapaciteta, prilagođenih modernoj nastavi. Dobili smo donacije iz Engleske za izgradnju velike kuhinje, napravili smo nov kabinet informatike. Studenti uče obavezno engleski jezik i još jedan po izboru: ruski, nemački, francuski ili italijanski. Imamo saradnju i sa grčkom ambasadom. Poslali su nam profesora za grčki jezik koji se uči fakultativno i potpuno besplatno. Naši studenti koji idu na praksu u Grčku tokom tri godine na kraju govore ovaj jezik kao srpski.
– Za našu decu posla ima i više nego što imamo kapaciteta da iškolujemo – ističe direktor Vićić koji predaje predmete poslovno pravo, sociologija turizma i pravo Evropske unije. Dok pokazuje razglednice iz celog sveta, pristigle od bivših i sadašnjih studenata na radu u inostranstvu, Vićić objašnjava da su oni prošle godine radili u 17 zemalja sveta. Kanada, Aljaska, Australija, Španija, Slovenija, Italija, Grčka, Meksiko, neke su od destinacija.
– Naša deca po završetku školovanja rade i na kruzerima, trenutno ih je 27 za koje znamo. Dosta njih odlazi u Ameriku. Tokom obuke, šaljemo ih na praksu u trajanju od tri meseca svake godine, ali nije retko da produže još koji mesec, pa se vrate. Od prošle godine šaljemo studente i u Kinu, a imamo dugogodišnju saradnju sa Aljaskom i, Maldivima. Ove godine krećemo i na Maltu – navodi Vićić.
Ova državna institucija osnovana je 1974. godine, kao Viša škola za obrazovanje ugostiteljskih radnika, a sada je visoka škola strukovnih studija. Od 2005. prošla je dva ciklusa akreditacije i u postupku je za treću. Gastronomija, hotelijerstvo i restoraterstvo su studijski programi koji se proučavaju tri godine, odnosno šest semestara. Prenoseći iskustva iz sveta, škola je stekla akreditaciju za specijalističke studije, odnosno za usavršavanje na sva tri smera.
– Stvaramo kuvare, konobare i recepcionare najvišeg nivoa. To su ljudi sa akademskim obrazovanjem, potkovani u teoriji i praksi, koji mogu da rade celu lepezu poslova, od izvršnih do rukovodećih. Imamo izuzetnu međunarodnu saradnju, organizujemo kongrese kao članica Međunarodne asocijacije hotelskih i turističkih škola, sa sedištem u Lozani, gde su okupljene 34 države. Institucionalno smo povezani sa 12 fakulteta i visokih škola u Evropi. Vršimo razmenu studenata za stručnu praksu. Naši studenti, recimo, već godinama odlaze na praksu u Bardejovske kupele, banju u Slovačkoj sa tradicijom dugom skoro hiljadu godina. I vojvoda Živojin Mišić se tamo lečio – gotovo u dahu priča direktor Vićić.
Posle svake okončane godine studija, tokom leta studenti borave na praksi u drugim zemljama, gde upoznaju kulturu, jezik, običaje, gastronomiju tih zemalja. Mogu lepo i da zarade, jer osim smeštaja i hrane, dobijaju i džeparac. U Grčkoj je to obično 450 evra mesečno, u Italiji 520, u Meksiku oko hiljadu dolara, u Sloveniji dva evra na sat, a u Americi i do 11 dolara po času.
Ima slučajeva da posle nekoliko meseci boravka nakupe i po 15.000 do 20.000 dolara ušteđevine. Ako žele mogu da ostanu i duže, u dogovoru sa menadžmentom i vlasnicima hotela. Od ušteđevine mogu da finansiraju nastavak studija.
– Ko završi našu školu, spreman je i obučen za rad u hotelima i na kruzerima, za svaku vrstu poslova u kuhinji. Neophodna im je samo praksa i usavršavanje. Ponosimo se što kod nas odavno postoji dualno obrazovanje. Studenti prve godine tri dana u nedelji slušaju teorijske predmete i izučavaju obavezno dva jezika. A četvrtkom, petkom i subotom su u kabinetu, odnosno u kuhinji, gde spremaju razna jela i tako se obučavaju u praksi. Tako prolaze kroz realne situacije sa kojima će se susretati na poslu. Druga vrsta prakse odvija se kroz saradnju sa vodećim beogradskim hotelima i restoranima, gde odlaze na vežbe iz određenih predmeta – napominje dr Vićić.
Njegovi studenti lakše dolaze na rukovodeće pozicije, jer su u prilici da još tokom prakse pokažu sposobnosti.
– Imamo širom Srbije i Crne Gore glavne menadžere, direktore, šefove kuhinja, recepcija i drugog osoblja, da ne nabrajam sve. Drugim rečima, na svim pozicijama u zemlji, ali i u inostranstvu. Mi im dajemo maksimum za startnu poziciju, a posle – kako se ko snađe. Nama je uvek žao kad neko ostane u inostranstvu i zato se veoma radujemo kad se otvori novi hotel kod nas i kad dobiju angažman na dobrim poslovima. Najgore je kad našim obrazovanim restoraterima privatnici nude konobarski posao sa zaradom od 35.000 dinara, ili 50.000 za kuvare. Oni vrede mnogo više – dodaje naš sagovornik.
Srbija ima ogromne neiskorišćene turističke potencijale, pre svega banje. Mnoge su sada u zapuštenom stanju, ali njihovim aktiviranjem mogla bi da se stvore kvalitetna i perspektivna radna mesta za hotelijere, gastronome i restoratere. Srbija je zemlja sa 50 banja i svaka od njih predstavlja poseban klimat. Da li je za Visoku hotelijersku školu izvodljivo da specijalizuje kadar za određeno podneblje, pitamo direktora Vićića?
– Naša najveća šansa su poljoprivreda i turizam, naročito banje. Ima mnogo potencijala za razvoj banjskih centara. Mi smo spremni da se uključimo. Imamo užestručne predmete, kao što su masovna ishrana i nacionalna gastronomija, gde svako ko želi može dublje da se usavršava. Naši studenti pohađaju letnju praksu i u srpskim banjama, kao što su Vrujci, Vrnjačka, Lukovska, Koviljača, Sokobanja, Kanjiža, Vrdnik, Koviljača i druge. Odlaze na praksu u francuske i druge evropske banje, odakle mogu da prenesu iskustva. Vlasnici hotela u banjama uvek žele da angažuju mlade ljude iz tog kraja, a mi možemo to da ponudimo, jer imamo mlade ljude iz cele Srbije – kaže direktor Visoke hotelijerske škole dr Slavoljub Vićić.