Led i grip desetkovali ptice na rekama
Лед и грип највише су покосили ионако ретке корморане, познате још и као мали вранци. У Србији је ове зиме нестало чак 75 одсто ових птица (Фото: С. Пањковић)
Led i mraz koji su u januaru okovali našu zemlju drastično su smanjili broj ptica u vodenim staništima, upozorava Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Sa 400.000 ptica, koliko ih je bilo 2013, ove zime spali smo na oko 250.000 – kaže Milan Ružić, predsednik ovog društva, čiji su volonteri od 10. januara do 1. februara prebrojavali ptice u vodenim staništima.
Popis je obavljen na gotovo celoj Južnoj i Velikoj Moravi, većem delu drinskog toka, na celoj Tisi, svim većim jezerima, ribnjacima i na deponijama.
U odnosu na isti period prošle godine, evidentirano je oko 90.000 manje rečnih, jezerskih i barskih ptica, i to ne samo zbog leda koji im je „zarobio” izvore hrane.
– U novembru je ptičji grip registrovan u Koviljsko-petrovaradinskom ritu, ubrzo potom u regionu Novog Sada, zatim na Palićkom jezeru, a onda je serijski registrovan u ataru Borče, u Zemunu, kod Srbobrana i Zrenjanina.
Led i grip najviše su pokosili ionako retke kormorane, poznate još i kao mali vranci. U Srbiji je ove zime nestalo čak 75 odsto ovih ptica, a brojanje je pokazalo da su najviše desetkovani u okolini Beograda. Drastično je smanjen i broj vodomara.
Prema rečima Milana Ružića, kormorani se uglavnom hrane peševima i cverglanima, vrstom sitne ribe koja se zbog poremećaja u lancu ishrane prekomerno namnožila.
– Zbog osipanja populacije ronećih pataka, štetu bi mogla da pretrpe veštačka jezera. Ako se narednih godina stanje ne promeni, neka jezera bi mogla da se pretvore u bare, jer se roneće patke hrane podvodnom vegetacijom i čistači su jezerskog dna – kaže Ružić.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ove zime se obratilo Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i nadležnoj Upravi za šume, tražeći da se proglasi privremena obustava lova. Pozvali su se na odredbe Zakona o divljači i lovstvu, koji propisuje da se lov mora obustaviti u periodima višednevnih niskih temperatura, jer je nehuman.
– Uprava za šume je samo donela preporuku za obustavu lova, ali nije proglasila zabranu, kao što je to učinjeno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bugarskoj. Potpunu obustavu smo tražili ne samo zbog leda i mraza nego i zbog sprečavanja širenja ptičjeg gripa – naglašava Milan Ružić.
Na proleće će aktivisti Društva za zaštitu i proučavanje ptica rezultate prebrojavanja sravniti sa onima koja su sprovedena u ostalim državama na severnoj Zemljinoj polulopti. Tada će biti jasnije da li su ptice koje nedostaju na brojnom stanju uginule ili su se jednostavno iselile iz naših krajeva.
– Pre nekoliko godina bili smo se veoma zabrinuli jer je iz Srbije nestala guska glogovnjača. Kada smo uporedili rezultate sa podacima
iz inostranstva, ispostavilo se da je u Holandiji naglo povećan njihov broj, što je značilo da su se tamo preselile. Takođe, ptica mali ronac donedavno je bila uobičajeni stanovnik našeg Podunavlja, a sada je prisutnija na severu evropskog kontinenta. S druge strane, jata velikih belih čaplji i ždralova se zimi više ne sele u Afriku, već ostaju ovde – objašnjava Ružić.
Najmalobrojnije vrste ptica*
kormoran
ušati gnjurac
mali labud
sibirska grivasta guska
belolika guska
patka ledenjarka
baršunasti turpan
crni orao (uočen samo jedan, na delu Dunava između Kovina i Stare Palanke)
Prema rezultatima prebrojavanja u periodu 10. januar – 1. februar