MMF se igra vatrom
Атина: продавац сувенира поставља грчку заставу испред радње на Плаки (Фото Ројтерс)
Od našeg dopisnika
Atina – Grčki premijer Aleksis Cipras nije otvorio karte do kraja kada je reč o daljim pregovorima s kreditorima posle iznenadog predloga Brisela o kome će se Atina brzo izjasniti.
Međutim, „neracionalno, nerealno” prva je javna ocena premijera koju je uputio posle zajedničkog predloga evrozone i MMF-a da se pregovori o rešavanju grčkog dužničkog bremena uslove novim, dopunskim merama štednje od 3,6 milijardi evra. U govoru pred Centralnim komitetom Sirize, koji će zasedati dva dana, Cipras je poručio, pre svega MMF-u, da neće dozvoliti igre iza leđa grčkog naroda kako bi se očuvala navodna sloga poverilaca i da „onaj ko igra takvu igru, evrozone s dve brzine, za podele i razdor, mora da zna da je to igra vatrom”.
Grčki premijer je optužio MMF da nema smelosti da nemačkom ministru Šojbleu kaže istinu u lice, i s njim izađe na kraj kada je reč o pogledima na grčki dug i da zato, kako bi umanjio dug, „MMF postavlja nove zahteve Grčkoj što je nerealno i neracionalno”.
Premijer Cipras je nemačkog ministra Šojblea nazvao „piromanom” i pozvao kancelarku Merkel da ga ukloni.
Iznenadna zajednička platforma evrozone i MMF-a prema grčkom dugu Atinu treba da košta 3,6 milijardi evra. To je suština nove ponude koja je na hitnom sastanku u Biselu neočekivano predočena Ciprasovoj vladi.
Dakle, ministru finansija Euklidu Cakalotosu je saopšteno da ukoliko se postigne politički dogovor po ovom pitanju Atina može da računa na povratak pregovaračkog tima poverilaca već naredne nedelje. To znači mogućnost da se konačno dobije pozitivna ocena drugog paketa reformi, odmrznu obećani krediti i u dogledno vreme pređe u fazu razgovora o restrukturizaciji grčkog duga.
U zajedničkom predlogu poverilaca, od Grčke se zahteva da prihvati dopunske mere štednje od 1,8 milijardi evra do 2018. godine i dodatnih 1,8 milijardi za neodređeni period – kasnije. Kreditori smatraju da je učinjen značajan napredak, da Ciprasova vlada ispunjava data obećanja, ali da je neophodno uvesti dodatne restriktivne mere od 3,6 milijardi evra, pre svega kroz povećanje poreza i smanjenje socijalnih beneficija. Poverioci zahtevaju dopunsko smanjenje penzija i snižavanje granice neoporezovanog prihoda na šest hiljada evra, primenu viskih poreza na svim grčkim ostrvima.
Neizvesno je kako će se sve odvijati jer svaka odluka vezana za predlog poverilaca mora da prođe kroz parlament. Iznenadni zajednički stav evrozone i MMF-a po pitanju grčkog duga koji je usledio posle višemesečnih međusobnih nesuglasica koje su pretile čak izlaskom Fonda iz grčkog programa pomoći, samo govori o žurbi Evrope da što pre, uoči izbora u zemljama-članicama, reši ili bar na minimum svede grčki problem.
Naime, namera Evrogrupe je da se do narednog zasedanja 20. februara nađe zajednički jezik s Grčkom bar na nivou političke saglasnosti jer konačnog rešenja – nema. To je još jedan pokušaj da se brže-bolje Ciprasova vlada ponovo pritisne uza zid, primora da poklekne i prihvati nove mere štednje. To će biti ništa drugo nego novi memorandum, još jedna omča oko vrata za ovu i svaku narednu vladu za još dugi niz godina.
To je, ujedno, opasnost od izbijanja dodatne ozbiljne političke i socijalne nestabilnosti, nova evropska zamka za Ciprasovu koalicionu vladu levičarske Sirize i desno orijentisane ANEL partije.
Jer, i pored datog obećanja, po ponašanju Brisela je očigledno da se s pravim povratkom pregovaračkog tima ne žuri i da, sve dok ne pristane na nove mere štednje od 3,6 milijardi evra, Atina može samo da računa na tehničku ekipu i dalje prolongiranje rešavanja dužničke krize. Utoliko pre što kreditori smatraju da je ispunila samo tri četvrtine obećanih reformi čime nije u potpunosti ispunila uslove za dobijanje kredita od 6,1 milijardu evra kojim bi na leto, taman, ispunila dospela dugovanja.
Istovremeno, i Grčkoj se žuri da se što pre završi ocenjivanje valjanosti drugog paketa reformi jer svako odlaganja jeste i nova neizvesnost kakve će pregovarače imati posle završetka izbora u nekim evropskim zemljama.