Sarajevu sporne poštanske markice iz srpske istorije

Mladen Kremenović

14. 02. 2017. 08:00

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Osporavanje poštanske markice kojom se želelo podsetiti na prvu poštansku markicu Republike Srpske iz 1992. nije prvi put da je nadležnima za poštanske poslove u Sarajevu zasmetala markica iz srpske istorije, već je čak osmi – budući da sedam sličnih markica do sada nije dobilo blagoslov Agencije za poštanski saobraćaj BiH.

Ovog puta u tročlanom Savetu Agencije za poštanski saobraćaj BiH neophodnog konsenzusa nije bilo za predlog preduzeća „Pošte Srpske” koje se namerilo da se izdavanjem markice priseti svoje prve poštanske markice od pre 25 godina.

A reč je naime o preštampanoj jugoslovenskoj markici, to jest setu markica pod nazivom „Banjalučki provizorijum”, koje su se te 1992. sa doštampanim dodatkom naziva Republike Srpske, nalazile na pošiljkama koje su putovale svim meridijanima, a koje su uvrštene i u nemački katalog filatelije „Michel“.

Saglasnosti nije bilo ni za nameru da se poštanskom markicom obeleži dvadeset peta godišnjica postojanja Narodne skupštine RS, obeležena u oktobru prošle godine. Markica je odštampana bez saglasnosti, ali je ubrzo povučena.

U slikama, znamenju i simbolima svih osporenih markica u „Poštama Srpske” ne nalaze bilo kakvi uvredljivi sadržaji, naprotiv reč je o markicama koje se mahom odnose na značajne datume i jubileje iz istorije srpskog naroda i RS.

Sličnu sudbinu kao dve nedavne zabrane u ranijim godinama doživele su markice povodom obeležavanja 20 godina RS, ali i markice planirane povodom stogodišnjice Prvog svetskog rata, zatim Andrićgrada, stotinu godina od rođenja patrijarha srpskog Pavla, dvesta godina od Drugog srpskog ustanka kao i markica planirana povodom Dana pobede nad fašizmom.

Zvaničnici u RS prisetili su se ironično kako je saglasnost ranije dobila markica kojom se promoviše Herceg Bosna, a reč je o tome da 2013. nije bilo sporno da se preduzeću „Hrvatska pošta” Mostar dozvoli izdavanje poštanske markice povodom dve decenije od izdavanja njihove prve markice. Doduše, na markici odštampanoj povodom jubileja nije bilo natpisa „Republika Herceg-Bosna” kao na prvobitnoj iz 1993. ali se ona indirektno pozivala na markicu od pre dve decenije.

Zanimljivo je i to da je svega nekoliko meseci pošto nije bilo saglasnosti da se odobri izdavanje poštanske markice sa likom patrijarha srpskog Pavla, za šta je obezbeđena saglasnost i Sinoda Srpske pravoslavne crkve, podršku sva tri člana Saveta Agencije za poštanski saobraćaj BiH dobija markica sa likom papa Franje, na dan dolaska poglavara Katoličke crkve u BiH u junu 2015. godine.

Agencija za poštanski saobraćaj BiH nadležna je da odobrava slične aktivnosti tri poštanska operatera koja postoje u BiH, a savet te agencije čine tri člana koji se biraju iz tri konstitutivna naroda i koji funkcioniše po sličnom modelu kao Predsedništvo BiH, donoseći odluke konsenzusom.

„Od 2009. zbog nedostatka konsenzusa članova Saveta nije data saglasnost na šest emisija poštanskih maraka ’BH pošte’, osam emisija poštanskih maraka ’Pošta Srpske’ i dve emisije poštanskih maraka ’Hrvatske pošte’ Mostar”, napomenuli su za „Nezavisne” u Agenciji za poštanski saobraćaj BiH.